HFDlogo3red

Događanja i obavijesti

Biblioteka Književna smotra

Biblioteka Književna smotra pokrenuta je 1992. godine kao prateća aktivnost časopisa za svjetsku književnost Književna smotra. U biblioteci je objavljen cijeli niz djela iz povijesti i teorije književnosti, kulturologije, publicistike te prijevodi poezije. Urednica biblioteke je Irena Lukšić, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Knjige se mogu naručiti na adresi: Hrvatsko filološko društvo, Ivana Lučića 3, 10 000 Zagreb, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..*

*Neki naslovi u sunakladništvu s Disputom d.o.o. iz Zagreba naručuju se na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Irena Lukšić i Josip Užarević. Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima 1945-1977. 1992.

Riječ je o deskriptivnoj bibliografiji recepcije ruske književnosti u hrvatskim časopisima i novinama nakon Drugog svjetskog rata (1945-1977). Građa je podijeljena na kritičke članke o ruskim autorima i djelima, zatim o kazalištu, društveno-političkoj problematici zanimljivoj s aspekta književnosti te usputnim spominjanjima ruske književnosti.

Dalibor Blažina. Katastrofizam i dramska struktura. 1993.

Autor analitičkim i interpretativnim pristupom dokazuje koherentnost diskurzivnih struktura u djelu jednog od najznačajnijih poljskih dramatičara i romanopisaca između dva svjetska rata – S.I. Witkiewicza. Karakteristična dramska struktura pojavljuje se kao realizacija katastrofičkog književnog sustava.

Morana Čale Knežević. Demiurg nad tuđim djelom. 1993.

Autorica analizira fenomen intertekstualnosti u romanu Ime ruže Umberta Eca. Pritom posebnu pozornost pridaje teorijskom orisu pojma intertekstualnosti, pojavi intertekstualnog vremena, estetskoj upotrebi tekstualnog ponavljanja i intertekstualnosti u Foucaultovom njihalu.

Tirso de Molina. Seviljski zavodnik i Kameni uzvanik. Priredio, prepjevao i razjasnio Mirko Tomasović. 1993.

Dvojezično izdanje (izvornik i prijevod) glasovite drame iz „zlatnog doba“ španjolske književnosti popraćeno je opširnim bilješkama o piscu i djelu, traduktološkim primjedbama te recepciji u hrvatskom kazalištu.

Jerzy Faryno. Dešifriranje ili nacrt eksplikativne poetike avangarde. S ruskoga preveo Radomir Venturin. 1993.

U knjizi su skupljeni radovi poljskoga rusista J. Faryna koji ispituju sustavnost umjetničke prakse avangarde. Autor se u svojim promišljanjima usredotočuje na pojmove dešifriranja, paronimije/anagrama/palindroma i transsemiotičku ljestvicu avangarde.

Mirjana Stančić. Filmska poetika u ranim pripovijetkama Alfreda Döblina. 1994.

Na primjeru pripovijedaka njemačkoga književnika Alfreda Döblina autorica demonstrira funkcioniranje kinostila i filmske poetike u modernoj književnosti.

Višnja Rister. Lik u grotesknoj strukturi. 1995.

Analizirajući obrasce ruskog romana XX. stoljeća (Bjeli, Pilnjak, Oleša, platonov, Bulgakov), autorica glavnu pozornost usredotočuje na imenovanja te kostim i portret lika, koji imaju grotesknu funkciju u književnom djelu.

Suzana Glavaš. Iskustvo i mit u poeziji Umberta Bellintanija. 1995.

Monografija o talijanskom pjesniku Umbertu Bellintaniju podijeljena je na dva dijela: u prvome autorica opširno komentira pjesnikov život i djelo, a u drugom analizira mitopoetsko mišljenje na odabranim pjesmama.

Drukčiji i drugi. Talijanska pripovijetka 20. stoljeća. Priredio Mladen Machiedo. 1995.

Ovaj skupni projekt hrvatskih talijanista prezentira pripovijetke 25-orice autora koji su stilskom raznorodnošću i apartnošću pisma privukli pozornost čitatelja i književnih profesionalaca. Tekstovi su popraćeni kritičkim portretima autora i bio-bibliografskim podacima.

Mácha/Erben/Havliček Borovský. Iz češke preporodne poezije. Priredila i prevela Dubravka Dorotić-Sesar. 1996.

U knjizi su dvojezično (izvornik i prijevod) prezentirani odabrani radovi triju klasika češke preporodne književnosti te opširne kritičke bilješke o piscima.

Klara Gönc Moačanin. Sahrdaya – književno putovanje sa srcem u Indiju. 1996.

Pod ovim su naslovom skupljeni tekstovi iz periodike koji tematski dotiču indijsku književnost i kulturu. Autorica podrobno analizira fenomene karakteristicne za kulturu Istoka i nastoji ih objasniti čitateljima odgojenim u zapadnoj civilizaciji.

Anica Vlašić-Anić. Harms i dadaizam. 1997.

Knjiga je posvećena pitanjima poetike ruskog avangardnog umjetnika Daniila Harmsa (1905-1942). Kontekstualizirajući Harmsa u europske avangardne tokove, autorica povlači tipološku paralelu između dadaističkih i oberiutskih umjetničkih koncepcija.

Nova ruska poezija. Uvod, izbor i prijevod Irena Lukšić. 1998.

Knjiga je svojevrsna antologija neoficijelne ruske poezije posljednje četvrtine XX. stoljeća. U žarištu zbivanja underground kulture toga vremena nalaze se dvije najistaknutije „škole“ – moskovska i petrogradska. Pjesnički radovi prezentirani su dvojezično (original i prijevod).

Soc-art. Zbornik tekstova. Priredila Irena Lukšić. 1998.

Zbornik je sastavljen od dva dijela: u prvome su tekstovi ruskih kritičara o „drugoj književnosti“, dok su u drugome prozni i pjesnički radovi autora koje kritika ubraja u neoavangardu (soc-art).

Ruska emigrantska književna kritika. Zbornik. 1999.

Zbornik se sastoji od članaka najutjecajnijih ruskih kritičara koji su u prvoj polovici XX. stoljeća djelovali u dijaspori. Glavne teme njihovih radova su status i perspektive ruske književnosti u emigraciji, zbivanja u sovjetskom književnom životu te nova viđenja klasike. Među uvrštenim autorima su i Irina Aleksander te Nikolaj Fedorov, koji su djelovali u Hrvatskoj.

Šezdesete. Zbornik. Priredila Irena Lukšić. 2000.

Zbornik je sastavljen od tekstova domaćih i stranih autora koji s različitih aspekata dotiču 60-e godine XX. stoljeća nastojeći obuhvatiti nova područja širenja tzv. visoke kulture. Osim ogleda o najznačajnijim autorima i djelima 60-ih, u knjigu su uvrštena i osobna svjedočenja likovnih umjetnika i glazbenika.

Zvonko Kovač. Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti. 2001.

U knjigu su uvrštene studije koje problematiziraju status slavenskih književnosti s gledišta interkulturalnosti. Posebnu pozornost autor posvećuje povijesti slavenske filologije i komparativnim istraživanjima južnoslavenskih književnosti. U poglavlju analize književnih djela prezentirani su radovi o Ivi Andriću, Meši Selimoviću, Musi Ćazimu Ćatiću i Vladanu Desnici.

Nikica Talan. Pjesništvo Eugenia de Andradea i srednjovjekovna galješko-portugalska ljubavna lirika. 2001.

U prvome dijelu knjige autor upućuje na društvene, povijesne i poetičke karakteristike srednjovjekovnog galješko-portugalskog pjesništva, dok u drugom i trećem dijelu analizira neotrubadurizam u opusu suvremenog portugalskog autora de Andradea. Sažeti prikaz de Andradeova pjesništva u kontekstu trubadurske književne tradicije izložen je na portugalskom jeziku.

Zdravko Malić. Mickiewicz itd. Priredila Dragica Malić. 2002.

U knjizi su sabrane studije o autorima i djelima iz novije poljske književnosti – od Adama Mickiewicza do Czeslava Milosza. Posebno poglavlje bavi se obilježjima poljske avangardne proze i književnosti za djecu.

Egzil, emigracija, novi kontekst. Zbornik. Priredila Irena Lukšić. 2002.

Zbornik sadrži radove eminentnih domaćih i stranih autora koji s različitih aspekata prilaze pojmu egzila i izmještenosti. Akcent je na pomicanjima subjekta i mjesta u kulturi te s time u svezi definiranju konteksta kao prirodnog okruženja.

Klara Gönc Moačanin. Izvedbena obilježja klasičnih kazališnih oblika. 2002.

Autoričina pozornost koncentrirana je na obilježja tri klasična kazališna oblika: grčku tragediju, indijsku natyju i japanski no. U tom smislu bavi se tekstom, glazbom i plesom, izvođačima i scenom.

Boris Senker. Kazališne razmjene. 2002.

U knjigu su sabrane studije uglednog hrvatskog teatrologa koje se bave različitim aspektima kazališne umjetnosti: dramskim tekstovima, režijom, glumom i periodikom. Autorovu pozornost osobito privlače intertekstualne veze domaćih klasika sa svjetskim kulturnim kontekstom.

Hrvatska i svijet. Zbornik. 2002.

U zbornik su uvršteni tekstovi istaknutih domaćih i stranih autora koji problematiziraju hrvatske književne teme u odnosu na strane kulture. Ključno poglavlje pritom je „čitanje Krleže“ iz perspektive stranih slavista.

Marijan Šabić. Feljtonistički diskurz i nacionalnointegracijska paradigma. 2003.

Autor se bavi feljtonom kao žanrom koji je odigrao značajnu ulogu u nacionalnom osvješćivanju slavenskih naroda. Posebna pozornost posvećena je primjerima funkcionalizacije feljtonističkog diskurza u češkoj i hrvatskoj književnosti.

Marija Paprašarovski. Semiotičko brušenje kazališta. 2003.

Autorica problematizira semiologiju kazališta na podlozi opće teorije o znakovima, oslanjajući se pretežito na naslijeđe francuskih teoretičara 60-ih i 70-ih godina XX. stoljeća. Posebno poglavlje bavi se odnosom semiologije kazališta prema teatrologiji.

Irina Aleksander. Svi životi jedne ljubavi. Prevela s ruskog i priredila Irena Lukšić. 2003.

Riječ je o memoarskoj ostavštini ruske emigrantske spisateljice Irine Kunine Aleksander, koja je između dva svjetska rata djelovala u Hrvatskoj. Izdanje prate bogati dodaci, koje je sastavila Jadranka Pintarić.

Jadranka Pintarić. U smjeru meridijana. 2003.

Riječ je o knjizi suvremene hrvatske književne kritičarke koja sabire prikaze najznačajnijih djela iz svjetske literature. Tekstovi su svojedobno objavljeni u novinama, časopisima i na televiziji, a ovdje prezentirani nude jedinstvo pogleda na recentna zbivanja u sferi recepcije stranih književnosti u hrvatskoj kulturi.

Nikica Talan. Religiozno-metafizička problematika u pjesništvu Jorge de Sene. 2003.

U monografiji o najvećem pjesniku u portugalskoj književnosti poslije Pessoe autor izdvaja transcendenciju kao dominantno obilježje de Senina pjesništva. Opširan sažetak o pjesniku i njegovu djelu napisan je na portugalskom.

Helena Peričić. Posrednici engleske književnosti u hrvatskoj književnoj kritici. 2003.

Autorica istražuje različite tipove recepcije engleske književnosti u hrvatskoj kritici od 1914. do 1940. godine. U tom smislu predstavlja radove istaknutih hrvatskih literarnih kritičara, analizira institucije, časopise i vrste prijevoda te podastire bibliografiju odjeka engleske književnosti u Hrvatskoj.

Ivo Vidan. Tumačiti auru. 2003.

Istaknuti hrvatski anglist sakupio je priloge iz periodika koji tematski dotiču relevantna zbivanja na anglofonoj literarnoj sceni te priloge o hrvatskoj književnosti koji su objavljeni u stranim časopisima. Posebnu skupinu čine radovi o dodirima s klasicima te recepciji djela engleskoga govornog područja u hrvatskoj kulturi.

XX. stoljeće. Zbornik. Priredila Irena Lukšić. 2003.

Zbornik prezentira radove domaćih i stranih autora o najznačajnijim osobama, djelima i poetikama XX. stoljeća. Posebno poglavlje čine tekstovi koji problematiziraju novo „čitanje“ tradicije.

Razvaline ljubavi. Mala antologija najnovijeg portugalskog pjesništva. Priredio i preveo Nikica Talan. 2004.

Antologija prezentira izabrane radove petnaestorice portugalskih pjesnika mlađega naraštaja, koji su se afirmirali krajem XX. stoljeća. Pjesme su popraćene bio-bibliografskim bilješkama o autorima.

Zdravko Malić. Iz povijesti poljske književnosti. Priredila Dragica Malić. 2004.

Knjiga studija najznačajnijeg hrvatskog polonista podijeljena je na dva dijela: u prvome dijelu autor je izložio povijest poljske književnosti od njenih početaka (XII. stoljeće) do sredine 70-ih godina XX. stoljeća, a u drugome svoja viđenja poljske proze.

Sanja Veršić. Kultura kao semiotički problem u djelu Jurija Lotmana. 2004.

Autorica problematizira status i tipologiju kulture u znanstvenom svijetu istaknutog ruskog semiotičara Jurija Lotmana. Posebnu pozornost usredotočila je na mjesto umjetnosti u Lotmanovu sustavu kulture.

Nikita Nankov. Postmodernizam i kulturni izazovi. S engleskog prevela Marija Paprašarovski. 2004.

Knjiga je podijeljena na tri tematske cjeline: u prvoj autor problematizira Ecov, Ricoeurov i Sartreov prinos teoriji postmodernizma, u drugoj raspravlja o kultnim filmovima s kraja XX. stoljeća a u trećoj prati trag filozofije europskog modernizma i njen odnos prema postmodernizmu.

Raspušten ritam. Antologija pjesništva brazilskog modernizma. Priredio i preveo Nikica Talan. 2004.

Antologija sadrži opširan kritički pogled na brazilski književni život koji je iznjedrio modernizam te radove petnaestorice najistaknutijih predstavnika moderne poezije. Radovi su popraćeni bio-bibliografskim podacima o autorima.

Lech Pazdzierski. Julije Benešić i Poljaci. Priredio Dušan-Vladislav Pazdjerski. 2004.

Knjiga istaknutog poljskog slavista problematizira hrvatsko-poljske povijesne kontakte i kulturna prožimanja. Posebna pozornost posvećena je prevođenju književnih tekstova, u čemu je istaknutu ulogu odigrao Julije Benešić.

Zdravko Malić, Gombrowicziana. Priredila Dragica Malić. 2004.

Ovo je opus magnum najznačajnijeg hrvatskog polonista Zdravka Malića, koji prezentira dugogodišnje bavljenje životom i djelom poljskog književnika Witolda Gombrowicza. Prvi dio knjige donosi studije o poetici Gombrowicza, a drugi dio malu antologiju najvažnijih djela poljskoga pisca.

Zvonko Kovač, Međuknjiževna tumačenja. 2005.

Riječ je o studijama na temu interkulturalnosti južnoslavenskog prostora te analizama nekih književnih djela koja su obilježila 20. stoljeće.

Dalibor Blažina, U auri Dušnog dana. 2005.

Knjigu čine studije posvećene poljskoj književnosti, s posebnim osvrtom na romantizam i njegovo značenje.

U sjeni Pessoe. I. Antologija portugalskog pjesništva XX. stoljeća, sv. prvi. Priredio i preveo Nikica Talan, 2005.

Antologija sabire reprezentativne pjesničke osobnosti portugalske književnosti i njihove najznačajnije radove. Knjiga ima predgovor i bio-bibliografske dodatke.

Ruska emigrantska književnost u Hrvatskoj. Bibliografija. Sastavila Greta Šimičević, 2005.

Premda u „žanru“ bibliografije, ova knjiga na čitak i pregledan način predstavlja recepciju tri vala ruske emigrantske književnosti u Hrvatskoj.

Nikica Talan, Suživot s Portugalom. 2005.

Riječ je o zbirci ogleda o hrvatsko-portugalskim kulturnim prožimanjima. Tekst je na hrvatskom i portugalskom, a kao „ilustracija“ uvršteni su i prijevodi hrvatskih autora na portugalski.

U sjeni Pessoe. II. Antologija portugalskog pjesništva XX. stoljeća, sv. drugi. Priredio i preveo Nikica Talan, 2005.

Antologija prezentira najistaknutije pjesnike portugalskog jezičkog izraza. Knjiga je opremljena opširnim bilješkama o autorima i njihovim djelima.

Eça de Queiros, Odabrane pripovijetke. S portugalskog preveo Nikica Talan. 2005.

Izdanje donosi reprezentativne radove najprevođenijeg portugalskog pisca XIX. stoljeća, autora čiji je izraz označio prekretnicu u novijoj luzofonskoj književnosti.

Lasta Prijatelj, Dramski oblik mitske strukture. 2006.

Autorica se bavi problemima dramatizacije romana Mihaila Bulgakova Majstor i Margarita.

Reinhard Lauer, Okviri hrvatske književnosti. Kroatističke studije. 2006.

Knjiga uglednog njemačkog slavista sastoji se od 17 studija koje problematiziraju hrvatski književni život od ilirizma do naših dana.

Ruski emigranti u Hrvatskoj između dva rata. Rubovi, memorija. Priredila Irena Lukšić. 2006.

Zbornik prezentira radove domaćih i stranih stručnjaka za kulturu ruske emigracije, koji valoriziraju doprinos ruskih umjetnika hrvatskoj kulturi i tako pozicioniraju Zagreb kao jedan od važnijih središta ruske kulture u dijaspori.

Marcel Proust, Pisma. Prevela Marija Paprašarovski. 2006.

Knjiga sadrži izbor iz korespondencije slavnog francuskog književnika, koji predstavlja Prousta i njegovo okruženje kao zanimljiv literarni fenomen.

Irena Lukšić, Ogledi o ruskoj književnosti. 2006.

Autorica predstavlja najznačajnije osobnosti ruske literature od modernizma do postmodenizma (Čehova, Harmsa, Platonova, Aleksanderovu, Solženicina, Brodskog, feminističku književnost, Pelevina i Stogoffa).

Sanja Nikčević, Gubitnički genij u našem gradu. 2006.

Knjiga sadrži studije o šest najznačajnijih američkih autora i tri dominantne teme suvremene američke drame.

Šezdesete / The Sixties. Priredila Irena Lukšić 2007.

Zbornik donosi radove koji tematiziraju fenomen 60-ih godina XX. stoljeća s aspekta politike, masovnih medija, umjetnosti, književnosti i osobnih doživljaja pojedinih aktera «revolucije».

Brodski! Život, djelo (1940-1996). Priredila Irena Lukšić. 2007.

Zbornik okuplja žanrovski raznovrsne tekstove koji problematiziraju život i djelo najvećeg ruskog pjesnika XX. stoljeća.

Irina Aleksander, Samo činjenice, molim! Priredila Irena Lukšić. 2007.

Knjiga rusko-hrvatske spisateljice I. Aleksander sastoji se od autobiografskog romana, publicističkih tekstova te dokumentarne građe (pisma), kao i ulomaka iz djela drugih autora (Anais Nin, Rebecca West) koji je spominju u širem kulturološkom kontekstu.

Božidar Alajbegović, Utočište od riječi. 2007.

U knjizi najpoznatijeg literarnog blogera (javlja se pod imenom Knjiški moljac) skupljeno je šezdesetak prikaza knjiga stranih autora. Tekstovi su prethodno objavljeni u časopisima i na blogu.

Katica Ivanković, Češki poetizam u zrcalu djela Karela Teigea. 2007.

Istražujući smisao i obilježja češke povijesne avangarde, autorica osobitu pozornost posvećuje opusu jednog od najistaknutijih sudionika češkog književnog života.

Antologija afričkog pjesništva portugalskog jezičnog izraza. Priredio i preveo Nikica Talan 2009.

Riječ je o reprezentativnom izboru pjesničke produkcije iz afričkih zemalja portugalskog jezičnog izraza. Osim uvoda u temu – tu su i bilješke o najistaknutijim pjesnicima.

Nikica Talan, Između Hrvatske i Portugala. 2009.

Autor istražuje kulturno-povijesne veze između Hrvatske i Portugala.

Lech Pazdzierski, Hrvatske teme, 2009.

Studije uglednog poljskog kroatista o hrvatsko-poljskim kulturnim prožimanjima.

Zdravko Malić, Prema Krleži. 2009.

Studije najvažnijeg hrvatskog polonista XX. stoljeća o Krleži i njegovom europskom kontekstu (s osobitim osvrtom na Poljsku).

Sedamdesete. Zbornik. Priredila Irena Lukšić. 2010.

Zbornik sadrži tekstove koji problematiziraju kulturne fenomene 70-ih godina prošloga stoljeća.

Irena Lukšić, Vjesnici nove književnosti. Prikazi, recenzije, nacrti. 2010.

U knjigu je uvršteno 25 tekstova o izdanjima koja su bitno pridonijela svekolikom «doživljaju» ruske književne kulture XX. stoljeća.

Zlatan Mrakužić, Književnost eskapizma, 2010.

Autor se bavi genezom i formama žanrovske književnosti.

Iva Polak, Razvoj književne proze australskih Aboridžina, 2011.

U knjizi se daje uvid u nastanak, praksu i tumačenja proznog stvaralaštva australskih Aboridžina.

Nataša Govedić, Subjekt izvan kontrole, 2011.

Studije o subjektu u izvedbenim umjetnostima.

Irina Aleksander, Douglas Tweed i ostali. Priredila Irena Lukšić. 2011.*

Treća knjiga o ruskoj emigrantskoj književnici koja je između dva rata djelovala u Hrvatskoj.

Irena Lukšić, Blagovati na tragu klasika, 2011*.

Kulinarski vodič kroz biblioteku Na tragu klasika s receptima za jela i esejima o biblioteci, njenim autorima i suradnicima te vremenu u kojemu knjige žive.

Sonja Bašić, Veliki anglo-američki pripovjedači našega doba, 2012

Autorica prezentira osnovne značajke engleskih i američkih klasika koji su obilježili književnost XX. stoljeća

Sintija Čuljat, Poetika prostora: Kovačić, Novak i Hardy, 2012.

U središtu zanimanja ove studije značenje je prostora kod trojice važnih autora XX. stoljeća: Ante Kovačića, Vjenceslava Novaka i Thomasa Hardyja.

Vanja Polić, Istinito, prirodno, različito, 2012.

Autorica istražuje autolegitimacijske strategije ranog britanskog romana.

Irena Lukšić, Gradovi, sela, dvorci, 2012.*

U ovom neobičnom vodiču kroz stvarne i nestvarne gradove u književnim djelima autorica je uvrstila i niz priloga „običnih“ čitatelja kao i eseje koji komentiraju literaturu i putovanja.

Marijan Šabić, Hrvatsko-češke književne veze, 2013.

Autor istražuje češko-hrvatska književna prožimanja u XIX. stoljeću.

Irena Lukšić, Idoli i barabe, 2014.*

Autorica istražuje mjesto i funkciju slavnih osoba u književnim djelima.

Irena Lukšić, Klasici ostavljeni mačkama, 2015.*

Držeći se začudne perspektive autorica motri svijet književnih djela iz mačjega očišta.

Jerzy Giedroyc, Autobiografija na sve četiri. S poljskoga preveo Adrian Cvitanović. 2016.*

Autor obrađuje kulturu poljske dijaspore u vrijeme hladnoga rata i otkriva svoju ulogu u njoj.

Tatjana Šepić, Romantizam u ženskome rodu: Orkanski visovi Emily Brontë i Mauprat George Sand, 2017.

Uspoređujući dva romana europskoga romantizma autorica sintetizira poetička obilježja i duh vremena XIX. stoljeća

 

Umjetnost riječi

Časopis za znanost o književnosti, izvedbenoj umjetnosti i filmu

Naslovnica Umjetnost riječi 1-2-2013

Časopis Umjetnost riječi kontinuirano izlazi od 1957. godine. Na svojim je stranicama objavljivao izvorne književnoznanstvene rasprave, recenzije, diskusijske priloge, izlaganja s kongresa i simpozija te bibliografije s područja književne znanosti.

Riječ je o hrvatskoj periodičnoj publikaciji s područja znanosti o književnosti koja je prepoznatljiva u međunarodnim stručnim krugovima. Godine 2006., kada je proslavljena 50. obljetnica postojanja Umjetnosti riječi, objavljen je svezak sa cjelokupnom bibliografijom časopisa (1957—2005) te svečani dvobroj. Godine 2009. objavljen je u broju 3 — 4 temat o “Zagrebačkoj književnoznanstvenoj školi”. Upravo iz te skupine znanstvenika, koja je poznata i pod imenom “Zagrebačka stilistička škola” i čiji su glavni predstavnici bili Zdenko Škreb, Ivo Frangeš, Aleksandar Flaker i Viktor Žmegač, proizišla je inicijativa za pokretanje časopisa Umjetnost riječi sredinom 1950-ih godina.

Potkraj 2012. godine Umjetnost riječi dobila je novo uredništvo, koje se odlučilo za nekoliko promjena u uređivanju časopisa. Časopis je dobio novi podnaslov: znanosti o književnosti pridodani su izvedbena umjetnost i film, što je vjerojatno najveća “programska” promjena. U prvih pola godine rada novo je uredništvo uspostavilo bazu domaćih i međunarodnih recenzenata, pokrenulo dvojezičnu internetsku stranicu časopisa i omogućilo slobodan pristup prilozima časopisa preko portala Hrčak: Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske. Radi se i na jačanju profila časopisa u međunarodnim bazama podataka, što predstavlja jedan od ključnih dugoročnih ciljeva uredništva.

Časopis više ne objavljuje stručne radove, međutim osim izvornih znanstvenih i preglednih radova, objavljuju se i dalje prikazi relevantnih stranih i domaćih književnoznanstvenih, teatroloških i filmoloških publikacija, kao i kritičke rasprave.

Uz kolokvijalno nazvane “hrvatske” brojeve koji sadržavaju priloge na hrvatskom, bosanskom, crnogorskom i srpskom standardnom jeziku, uredništvo je odlučilo u svakom drugom broju od 2014. objavljivati priloge na engleskom ili francuskom jeziku radi jačanja međunarodne suradnje na području humanističkih znanosti. Kako bi se pojedini brojevi što bolje profilirali, povremeno se uređuju tematski blokovi, najavljeni prethodnim pozivom za priloge (call for papers).

Umjetnost riječi
Časopis za znanost o književnosti, izvedbenoj umjetnosti i filmu

Učestalost izlaženja: 4 broja godišnje
Područja: humanističke znanosti – polje filologije (teorija i povijest književnosti, poredbena književnost) i znanosti o umjetnosti (teatrologija i filmologija).

ISSN: 0503-1583
UDK 82.091+820](05)
Izdavač: Hrvatsko filološko društvo Zagreb

Glavni i odgovorni urednik: Davor Dukić
E-adresa časopisa: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
URL: http://www.ffzg.unizg.hr/umjetnostrijeci/

Suvremena lingvistika

Suvremena lingvistika jedan je od vodećih hrvatskih jezikoslovnih časopisa koji objavljuje znanstvene, pregledne i stručne radove iz različitih lingvističkih područja i disciplina. Primaju se isključivo radovi temeljeni na jasno definiranom teorijskom okviru te s precizno razrađenom metodologijom kojom se analizira jezična grada ili problematizira određena lingvistička tema.

Suvremena lingvistika posebnu pozornost pridaje objavljivanju prikaza, osvrta i ocjena recentnih domaćih i inozemnih knjiga iz područja lingvistike.

Prva godina izlaženja: 1966

Učestalost izlaženja (godišnje): 2

Područja pokrivanja: Humanističke znanosti; Jezikoslovlje;

naslovnica57-58

Prava korištenja: Tekst i slike iz ovog časopisa mogu se koristiti za osobnu ili edukacijsku svrhu uz poštivanje autorskih prava autora i izdavača.

ISSN: 0586-0296

e-ISSN: 1847-117X

UDK:800

Izdavač: Hrvatsko filološko društvo, Odsjek za kroatistiku B-111, Lučićeva 3, HR-10000 Zagreb

Url: http://suvlin.ffzg.hr

 

 

Nedosanjana Kina I

{tip Kliknite za povećanje slike}Nedosanjana Kina Nedosanjana Kina Nedosanjana Kina Nedosanjana Kina Nedosanjana Kina Nedosanjana Kina {/tip}

Sa predstavljanja knjige Branko Merlin: 'Nedosanjana Kina I'. Predstavljanje je održano 12. lipnja u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Narudžba knjige i ostali upiti mogući su na adresi prof. Zdravke Matišić: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Lahor

lahor16

Zadnji broj (16) časopisa Lahor možete preuzeti ovdje.
Sve brojeve časopisa naći ćete na dnu ove stranice.

O časopisu

Lahor: časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik prvi je hrvatski časopis koji se sustavno bavi inojezičnim hrvatskim od 2005. godine kada je osnovan, s međunarodnim uredništvom. Izlazi dva puta godišnje. Od prvoga godišta (2006) objavljuje recenzirane znanstvene i stručne radove te ostale radove poput prikaza knjiga i časopisa, kronika znanstvenih skupova i drugih stručnih događaja, predstavljanja stručnih društava, ljetnih škola, mrežnih stranica i slično.

Svi se radovi iz prethodnih brojeva mogu pronaći na portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske: http://hrcak.srce.hr/lahor.
Lahor ima i stranicu na Facebooku (Lahor Hfd) u kojoj se redovito objavljuju podatci o znanstvenim skupovima.

Časopis je usmjeren novim jezikoslovnim teorijskim spoznajama iz kroatistike općenito, novim pristupima u raščlambi hrvatskoga jezika kao izvornoga, materinskoga jezika te novim temama i područjima koji obrađuju hrvatsku jezičnu građu, posebno psiholingvističkima kao što je jezični razvoj od najranije dobi. To uključuje i poredbene radove te radove o dvojezičnosti i višejezičnosti u kojima je hrvatski jedan od proučavanih jezika. Posebna se pozornost u svakomu broju posvećuje području ovladavanja inim jezikom (drugim, stranim, nasljednim), kraticom OVIJ (engl. SLA) i hrvatskomu kao inomu jeziku.

Suradnici su časopisa i ugledni domaći i strani znanstvenici, ali i velik broj mladih jezikoslovaca. Uredništvo se posebno trudi pomoći onima koji tek stupaju na znanstvenu scenu.

Znanstveni se radovi primaju na hrvatskomu jeziku i na međunarodnomu engleskomu jeziku. Radovi na drugim jezicima (njemačkomu, francuskomu, španjolskomu itd.) mogu se objaviti u iznimnim slučajevima o kojima odlučuje uredništvo.

Suradnike molimo da uz članak obavezno prilože jedan sažetak na hrvatskomu i drugi opsežan na međunarodnomu engleskomu jeziku. Radovi se predaju u elektroničkomu obliku i tri tiskana primjerka. Ne će se prihvaćati radovi istodobno ponuđeni nekomu drugomu časopisu, a rukopisi se ne vraćaju.

LAHOR

Časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik

Adresa: Odsjek za kroatistiku B-124, Ivana Lučića 3, 10 000 Zagreb
Tel. +385-1-6120 074
E-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

I 2360000-1101551990 Zagrebačka banka

Glavni i odgovorni urednik: dr. sc. Zrinka Jelaska
E-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Prva godina izlaženja: 2006
Učestalost izlaženja (godišnje): 2
Područja pokrivanja: Humanističke znanosti; Jezikoslovlje;
Prava korištenja: Tekstom i slikama iz časopisa LAHOR mogu se koristiti za osobnu ili obrazovnu svrhu uz poštivanje autorskih prava autora i izdavača.

ISSN: 1846-2197

e-ISSN: 1848-4972

UDK:800

Svi brojevi časopisa Lahor

   Godina 2014.:
Broj 16 možete preuzeti ovdje.
Broj 15 možete preuzeti ovdje.
   Godina 2013.:
Broj 14 možete preuzeti ovdje.
Broj 13 možete preuzeti ovdje.
   Godina 2011.:
Broj 12 možete preuzeti ovdje.
Broj 11 možete preuzeti ovdje.
   Godina 2010.:
Broj 10
 možete preuzeti ovdje.
Broj 9 možete preuzeti ovdje.
   Godina 2009.:
Broj 8
  možete preuzeti ovdje.
Broj 7 možete preuzeti ovdje.
   Godina 2008.:
Broj 6
 možete preuzeti ovdje.
Broj 5 možete preuzeti ovdje.
   Godina 2007.:
Broj 4
 možete preuzeti ovdje.
Broj 3 možete preuzeti ovdje.
   Godina 2006.:
Broj 2
 možete preuzeti ovdje.
Broj 1 možete preuzeti ovdje.

 

Knjige

Hrvatsko filološko društvo ima nekoliko biblioteka u kojima se izdaju knjige.

book pileBiblioteka Književna smotra osnovana je 1992. Glavna je urednica dr. sc. Irena Lukšić (e-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.). U ovoj je biblioteci dosad objavljeno pedesetak stručnih i znanstvenih knjiga, uključujući i zbornike.

Biblioteka Na tragu klasika osnovana je 2004. u sunakladništvu s izdavačkim poduzećem Disput. Glavna je urednica dr. sc. Irena Lukšić (e-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.). U ovoj je biblioteci dosad objavljeno sedamdesetak prijevoda iz riznice svjetske književnosti. Osvojila je čak četiri Kiklopa na Sajmu knjige u Puli, i to 2007. i 2008 u kategoriji Biblioteka godine, 2009. u kategoriji biblioteka ili nakladnički niz godine, a 2011. godine Irena Lukšić proglašena je urednicom godine.

Bibliotheca orientalica osnovana je devedesetih godina. U njoj je dosad objavljeno jedanaest knjiga u tri niza. Glavna je urednica dr. sc. Zdravka Matišić (e-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.). Više: Sekcija za orijentalistiku.

Biblioteka Kroatini osnovana je 2010. Glavna je urednica dr. sc. Zrinka Jelaska. Upravo je izišla prva knjiga iz niza KroatINI: Marija Bošnjak, Lidija Cvikić (2012) Hrvatski u malom prstu 1 - leksički priručnik. Namijenjena je za kratke intenzivne tečajeve hrvatskoga kao inoga jezika na početničkoj razini.

Biblioteka Suvremena lingvistika osnovana je 2010. godine. Glavna je urednica dr. sc. Ida Raffaelli.

 

Jezik

Podaci o pretplati na časopis Jezik:

Jezikova je služba pretplate u Školskoj knjizi na e-adresi Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Molimo zainteresirane da se za podatke i mogućnosti pretplate obrate na tu e-adresu.

 

Hrvatski u malom prstu 1

Sa predstavljanja priručnika 'Hrvatski u malom prstu 1'
predstavljanje knjige 'Hrvatski u malom prstu 1'predstavljanje knjige 'Hrvatski u malom prstu 1'predstavljanje knjige 'Hrvatski u malom prstu 1'predstavljanje knjige 'Hrvatski u malom prstu 1'predstavljanje knjige 'Hrvatski u malom prstu 1'predstavljanje knjige 'Hrvatski u malom prstu 1'

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 Kliknite na bilo koju sliku za povećanje

 

Narudžba knjige i ostali upiti mogući su na adresi Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Pročitajte izvadak iz recenzije te dojmove nakon uporabe priručnika.

Rekli su o priručniku

naslovnica„Ovaj je udžbenik idealno nastavno sredstvo za intenzivne tečajeve i nastavu inojezičnoga hrvatskoga na početnome stupnju. Slijedeći temeljno načelo suvremene glotodidaktike koja u središte nastavnoga procesa stavlja učenika kao stvaralački subjekt, usmjeren je na razvijanje komunikacijske kompetencije na hrvatskome jeziku, te se u skladu s time i leksički i gramatički sadržaji usvajaju kroz komunikaciju. Izbor i struktura tekstova i zadataka omogućuju razvijanje svih jezičnih djelatnosti kao i razvijanje međukulturalne kompetencije. Svatko tko bude učio hrvatski pomoću ovoga udžbenika, sigurno će na kraju moći reći da ima hrvatski u malome prstu, odnosno da ima izvrstan temelj koji može biti najbolja moguća motivacija za daljnje učenje i otkrivanje hrvatskoga jezika.“
iz recenzije
Željka Macan, prof.  
Sveučilište u Rijeci

slika-1„Nakon uspješno održanoga intenzivnoga tečaja za Erasmus studente na kojem sam se služio priručnikom „Hrvatski u malome prstu“ Marije Bošnjak i Lidije Cvikić mogu reći da su pažljivo biran rječnik i „razigrane“ vježbe idealan spoj za poučavanje hrvatskoga jezika posebice na kratkim, intenzivnim tečajevima. Priče i dijalozi zastupljeni u priručniku  omogućavaju zanimljiv prolaz kroz jezik na svim njegovim razinama. Priručnik na živ i suvremen način pomaže u savladavanju mnogih jezičnih posebitosti iz hrvatskoga jezika naročito u radu sa studentima (i budućim potencijalnim korisnicima) koji baš i nemaju prethodnih iskustava u učenju stranih jezika. Posebice valja istaknuti pomalo nekonvencionalan pristup: kratke tekstove s uključenom jezičnom igrom, izraze iz razgovornoga stila i dijalekata koji su karakteristični za tipične svakodnevne situacije, kao i niz kulturoloških elemenata. Ukratko, priručnik „Hrvatski u malome prstu“ je „pitko“ štivo za bezbolnu inicijaciju i prvi kontakt odraslih stranaca s hrvatskim jezikom.“
Josip Lasić, prof.
Sveučilište u Splitu

 

Hrvatski

HRVATSKI

časopis za teoriju i praksu nastave hrvatskoga jezika, književnosti, govornoga i pismenoga izražavanja te medijske kulture

IZDAVAČ

Hrvatsko filološko društvo
Zagreb, Lučićeva 3

UREDNIŠTVO

mr. sc. Gea Cetinić (Zagreb, Hrvatska)
Ana Ćavar, prof. (Zagreb, Hrvatska)
prof. dr. sc. Mazllom Kumnova (Priština, Kosovo)
prof. dr. sc. Jože Lipnik (Maribor, Slovenija)
dr. sc. Josip Miletić (Zadar, Hrvatska)
Anđela Milinović, prof. (Split, Hrvatska)
prof. dr. sc. Šimun Musa (Mostar, Bosna i Hercegovina)
doc. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić (Split, Hrvatska)
prof. dr. sc. Vlado Pandžić (Zagreb, Hrvatska)
prof. dr. sc. Antun Pavešković (Zagreb, Hrvatska)
doc. dr. sc. Tamara Turza-Bogdan (Čakovec, Hrvatska)

GLAVNI UREDNIK

prof. dr. sc. Vlado Pandžić

ZAMJENICA GLAVNOG UREDNIKA

doc. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić

TAJNICA UREDNIŠTVA

Ana Ćavar, prof.

Časopis izlazi dva puta godišnje.
Cijena jednog primjerka: 40 kuna.
Godišnja pretplata: 70 kuna.
Pretplata se doznačuje na žiroračun: 2360000-1101551990-7
Hrvatsko filološko društvo
(za časopis „Hrvatski”), Zagreb, Hrvatska

ADRESA UREDNIŠTVA:

Filozofski fakultet, Odsjek za kroatistiku, Lučićeva 3, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Telefoni: 385 (0) 1 612 01 11 i 385 (0) 1 612 00 71
Fax: 385 (0) 1 612 02 52;
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

UPUTE SURADNICIMA

Časopis „Hrvatski” objavljuje izvorne znanstvene, pregledne i stručne radove, izlaganja sa znanstvenih skupova, te prikaze praktičnih iskustava iz nastave hrvatskoga jezika i književnosti, govornoga i pismenoga izražavanja te
medijske kulture, koji nisu objavljeni u drugim javnim glasilima. Svi će radovi
uobičajeno biti recenzirani i kategorizirani u skladu s međunarodnim načelima
i pravilima o objavljivanju znanstvenih i stručnih tekstova u časopisima. Prikazi
i ocjene knjiga, časopisa, znanstvenih i stručnih skupova neće biti kategorizirani.

Priloge objavljujemo u skladu s abecednim redoslijedom suradničkih
prezimena i imena. Izvorni radovi mogu imati do 80.000 znakova; izlaganja
sa znanstvenih skupova, pregledni radovi, stručni radovi i prikazi praktičnih
iskustava do 40.000 znakova; prikazi i ocjene knjiga, časopisa, znanstvenih i
stručnih skupova do 20.000 znakova.

Suradnici su odgovorni za jezičnu urednost svojih tekstova; sudjeluju u
korekturi tekstova tijekom prijeloma časopisa. Tekstovima koji će biti objavljeni
u dijelu časopisa Rasprave i članci treba priložiti sažetak i ključne pojmove,
nazive ili riječi do 1.500 znakova na hrvatskome i jednome svjetskom jeziku.
Časopis se tiska na hrvatskome jeziku. Rukopisi se ne vraćaju.

UPUTE PRETPLATNICIMA

Časopis „Hrvatski” izlazi dva puta godišnje. Cijena jednoga primjerka: 40
kuna. Godišnja pretplata: 70 kuna.

Pretplata se doznačuje na žiroračun: 2360000-1101551990-7, Hrvatsko filološko društvo (za časopis „Hrvatski”), Ivana Lučića 3, 10 000 Zagreb.

Molimo Vas da nam nakon svake uplate pošaljete presliku uplatnice. Preslike možete slati na adresu:
Ana Ćavar, prof.
Filozofski fakultet
Odsjek za kroatistiku
Ivana Lučića 3
10000 Zagreb

 

Nova Croatica

Tekst slijedi...

 

Copyright © 2010 Hrvatsko filološko društvo. Sva prava pridržana. Pravne napomene i privatnost 

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.