Poštovani članovi HFD-a,
zadovoljstvo nam je pozvati vas na predstavljanje knjige Davora Nikolića Između zvuka i značenja.
Predstavljanje će se održati u Knjižnici “Bogdan Ogrizović” (Zagreb, Preradovićeva 5) u petak 11. listopada 2019. u 18 sati.
Pozivnicu možete preuzeti ovdje.
14. rujna ove godine preminula je prof. dr. sc. Barbara Kryżan-Stanojević, nezaboravna lektorica, vrsna i ugledna profesorica na Katedri za poljski jezik i književnost Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Rođena je u Poljskoj 1947. godine. Maturirala je 1965. godine i iste godine započela studij ruskog jezika na Pedagoškom veleučilištu u Varšavi. Diplomska radnja iz područja glotodidaktike obrađivala je temu širenja vokabulara u procesu poučavanja stranog (ruskog) jezika. Godine 1968. upisala je studij srpsko-hrvatskog i poljskog jezika na Sveučilištu u Varšavi i 1973. magistrirala temom Strukturalna i semantyczna analiza czasowników ruchu w języku polskim i serbsko-chorwackim.
Svoj je akademski put započela 1974. kao asistent, potom viši asistent u Poljskoj akademiji znanosti (PAN) u Varšavi, gdje je 1983. godine obranila doktorsku disertaciju pod naslovom Zagadnienia predykacji imiennej w języku polskim, słoweńskim i serbsko-chorwackim. Nakon obrane unaprijeđena je u zvanje adjunkta.
U travnju 1992. zapošljava se na studiju poljskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao lektorica, a potom kao profesorica.
Iznimno vrijedna, uporna i energična prof. dr. sc. Barbara Kryżan-Stanojević unijela je posebnu živost u rad na studiju polonistike i pridobila simpatije i poštovanje studenata i kolega. Zahvaljujući njezinu angažmanu uvedena je i terenska nastava koja je uvelike pridonijela kvaliteti studija i povećala zanimanje studenata za studij poljskog jezika i odlazak u Poljsku. Osmislila je i uvela niz kolegija (Funkcionalni stilovi, Povijest poljskog jezika, Uvod u poljsku lingvistiku, Poljski dijalekti i sociolekti, Ekolingvistika, Kognitivizam i prevođenje, Metodologija jezikoslovnog znanstvenog rada, Kultura poljskog jezika i Jezik medija).
Prof. dr. sc. Barbara Kryżan-Stanojević je i nakon umirovljenja 2012. izvodila nastavu na Katedri za poljski jezik i književnost, pomagala studentima i kolegama, a posebno onima mlađima, svojim nekadašnjim studentima.
Njezina respektabilna znanstvena bibliografija vezana uz područje sociolingvistike, kognitivne lingvistike, translatologije i glotodidaktike, nezaobilazni udžbenici i priručnici namijenjeni studentima polonistike i inojezične kroatistike, uredničke knjige i brojni prijevodi svjedoče s kojim je žarom i marom pristupala različitim jezikoslovnim i kulturološkim temama.
Izlagala je na više desetaka znanstvenih skupova i savjetovanja u Hrvatskoj i inozemstvu (Poljska, Francuska, Njemačka, Slovenija, Srbija).
Od 2007. bila je voditeljica projekta Suprotstavljanje globalizaciji jezika i kultura na kojem su sudjelovali inozemni slavisti i u sklopu kojeg je organizirala tri znanstvene međunarodne konferencije te objavila četiri zapažene i u znanstvenim i stručnim krugovima nezaobilazne uredničke knjige. Prof. dr. sc. Barbara Kryżan-Stanojević surađivala je na dvama inozemnim međunarodnim znanstvenim projektima: Słownik pojęć polityczno-społecznych krajów Europy Środkowej i Wschodniej i Dictionnaire des notions politiques et sociales des pays d'Europe centrale et orientale te dvama hrvatskim: Istraživanje zapadnoslavenskih jezika i književnosti te Poljsko-hrvatsko jezično i kulturno-pragmatično kontrastiranje.
Od 1993. do 1999. godine bila je vanjski suradnik Komisije za međunarodnu slavističku jezikoslovnu bibliografiju Međunarodnog slavističkog komiteta. Dvije je godine vodila Zagrebački lingvistički krug na kojem je i sama više puta izlagala. Kao članica Međunarodnog društva nastavnika poljskog jezika Bristol, Poljskog jezikoslovnog društva, Hrvatskog filološkog društva, Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku i Matice hrvatske neumorno je radila na približavanju poljskog jezika, književnosti i kulture hrvatskoj znanstvenoj i kulturnoj sredini.
Godine 2002. prof. dr. sc. Barbara Kryżan-Stanojević dobila je odličje poljskog Ministra kulture i narodne baštine Zaslužan za promidžbu poljske kulture.
Ugledna i vrsna jezikoslovka i profesorica, učitelj i prijatelj, uvijek dostupna i raspoložena za razgovor i argumentiranu raspravu, uzor studentima i kolegama –a nedostajat će svima u jezikoslovnim, posebno hrvatskim i poljskim polonističkim i slavističkim krugovima.
Neizmjerno tužni zbog odlaska prof. dr. sc. Barbare Kryżan-Stanojević, članovi i studenti Katedre za poljski jezik i književnost ostaju ispunjeni i ponosom i radošću što su je poznavali i surađivali s njom te puno od nje naučili.
Prof. dr. sc. Ivana Vidović Bolt
Poštovani članovi Hrvatskog filološkog društva,
s veseljem vas obavještavamo da je u biblioteci Na tragu klasika objavljena zbirka pripovijesti F. Gryttena Muškarci koji nikome ne trebaju. Više o naslovu možete saznati na ovoj poveznici.
Poštovani članovi HFD-a,
javljamo tužnu vijest da je 14. rujna 2019. godine preminula prof. dr. sc. Barbara Kryżan-Stanojević, ugledna jezikoslovka i profesorica na Katedri za poljski jezik i književnost Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
Posljednji ispraćaj profesorice Barbare Kryżan-Stanojević bit će u srijedu, 18. rujna u 14:30 sati na Krematoriju zagrebačkoga groblja Mirogoj.
Poštovani članovi Hrvatskog filološkog društva,
s veseljem vas obavještavamo da je u biblioteci Na tragu klasika objavljena zbirka pripovijesti A. Camusa Naličje i lice. Više o naslovu možete saznati na ovoj poveznici.
U subotu 10. kolovoza iz Beča je stigla tužna vijest da nas je ostavio profesor Katičić. Od toga dana okupljaju se u sjećanjima i tuzi prijatelji, kolege, studenti, štovatelji osobe i djela akademika Katičića, djela koje ostavlja duboko duboku brazdu u mnogim granama filologije kako u Hrvatskoj, tako i izvan nje. Nije jednostavno nabrojiti sva područja koja su obilježena njegovim vrijednim radovima. Kročio je u akademski svijet kao klasični filolog, potom zaorao brazdama indoeuropeistike i indologije, pa opće lingvistike, a onda i slavistike, osobito kroatistike, krunski zaokružujući svoj istraživački rad velebnim doprinosom rekonstrukciji staroslavenske mitologije sačuvane u fragmentima. Slavensku mitologiju mogao je detektirati i rekonstruirati samo netko tko je bio doista kod kuće s vedskom, grčkom, latinskom, hetitskom i inim drugi indoeuropskim tradicijama.
Sjećanja sviju nas su živa i bogata, ispunjena uspomenama na mnogobrojne darove kojima nas je Profesor obdario, i to ne samo u različitim znanstvenim poljima, već i na onome ljudskome dajući svojim životom i djelovanjem primjer kako se biva pravim čovjekom koji se nikada ne odriče znanstvene i svake druge istine, istodobno pazeći da nikoga ne povrijedi. Pun razumijevanja i zanimanja i za mišljenja ljudi drugačijih uvjerenja i usmjerenja od vlastitoga, Profesor Katičić je bio i znanstvena i ljudska veličina kakvih je veoma malo. Premda je otišao u nebeska prostranstva, s nama ostaje trajno i svojom osobnošću, i svojim djelima.
prof. dr. sc. Zdravka Matišić
Poštovani članovi HFD-a,
javljamo tužnu vijest da je 10. kolovoza 2019. godine preminuo akademik Radoslav Katičić, vodeći hrvatski jezikoslovac i filolog.
Posljednji ispraćaj akademika Katičića održat će se u četvrtak 29. kolovoza u 14:10 sati na groblju Mirogoj.
Tajništvo Hrvatskog filološkog društva neće raditi od 22. srpnja do 23. kolovoza 2019. godine zbog godišnjeg odmora. Od ponedjeljka, 26. kolovoza tajništvo radi u uobičajenom radnom vremenu.
Poštovani članovi Hrvatskog filološkog društva,
s veseljem vas obavještavamo da je u biblioteci Na tragu klasika objavljena zbirka kratkih proza A. P. Čehova Debeli i mršavi. Više o naslovu možete saznati na ovoj poveznici.
Copyright © 2010 Hrvatsko filološko društvo. Sva prava pridržana. Pravne napomene i privatnost
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.