HFDlogo3red

Događanja i obavijesti

Odjel za fonetiku

Cijenjeni članovi Hrvatskoga filološkog društva!

Zadovoljstvo mi je najaviti da će se predavanje doc. dr. sc. Ane Leko Krhen „Mucanje – skriveni poremećaj“ koje je prošli tjedan otkazano, održati u četvrtak 2. prosinca 2021. u 14.00 sati putem Zoom platforme:

https://us02web.zoom.us/j/82533911901?pwd=RnN3bHVKcnlZMTNHWmREM0YzSk0vUT09

Meeting ID: 825 3391 1901

Passcode: 692545

Predavanje se održava u sklopu drugog sastanka Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva u akademskoj godini 2021./2022. i ciklusa Govorna fluentnost.

Sažetak predavanja: Mucanje, kao relativno čest i svima prepoznatljiv poremećaj, oduvijek je zanimljiva tema znanstvenoj zajednici i široj javnosti. Možemo ga najjednostavnije opisati kao poremećaj tečnosti govora. Ipak, ispod naizgled jednostavne slike ovog poremećaja krije se puno složenija stvarnost – koja osim govornih teškoća nerijetko uključuje i popratne, nevidljive simptome koji utječu na kvalitetu života osobe koja muca. Iz toga razloga možemo, iako se radi prvenstveno o govornim teškoćama, na mucanje gledati i kao na komunikacijski poremećaj koji otežava svakodnevne interpersonalne odnose.

O predavačici možete pročitati više na sljedećoj poveznici:

https://www.erf.unizg.hr/hr/odsjeci/ozl/ana-leko-krhen

Srdačno Vas pozdravljamo i radujemo se Vašem dolasku!

                                                 Voditeljica Odjela

                                                 doc. dr. sc. Ana Vidović Zorić

Odjel za fonetiku

Odgoda predavanja Ane Leko Krhen „Mucanje – skriveni poremećaj“

Cijenjeni članovi Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva,

zbog bolesti predavačice Ane Leko Krhen, predavanje Mucanje – skriveni poremećaj, koje se trebalo održati 25. studenoga 2022. u 14.00 sati u sklopu sastanka Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva, se odgađa. Novi datum predavanja objavit ćemo naknadno.

Zahvaljujem na razumijevanju!

Srdačan pozdrav,

voditeljica Odjela

doc. dr. sc. Ana Vidović Zorić

Odjel za fonetiku

Cijenjeni članovi Hrvatskoga filološkog društva!

 Pozivamo Vas na drugi sastanak Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva u akademskoj godini 2021/2022.  U četvrtak 25. studenoga 2021. u 14.00 sati putem Zoom platforme:

https://us02web.zoom.us/j/82533911901?pwd=RnN3bHVKcnlZMTNHWmREM0YzSk0vUT09

Meeting ID: 825 3391 1901

Passcode: 692545

u sklopu ciklusa Govorna fluentnost, predavanje će održati

Ana Leko Krhen

Mucanje – skriveni poremećaj

Sažetak predavanja: Mucanje, kao relativno čest i svima prepoznatljiv poremećaj, oduvijek je zanimljiva tema znanstvenoj zajednici i široj javnosti. Možemo ga najjednostavnije opisati kao poremećaj tečnosti govora. Ipak, ispod naizgled jednostavne slike ovog poremećaja krije se puno složenija stvarnost – koja osim govornih teškoća nerijetko uključuje i popratne, nevidljive simptome koji utječu na kvalitetu života osobe koja muca. Iz toga razloga možemo, iako se radi prvenstveno o govornim teškoćama, na mucanje gledati i kao na komunikacijski poremećaj koji otežava svakodnevne interpersonalne odnose.

O predavačici možete pročitati više na sljedećoj poveznici:

https://www.erf.unizg.hr/hr/odsjeci/ozl/ana-leko-krhen

Srdačno Vas pozdravljamo i radujemo se Vašem dolasku!

                                                 Voditeljica Odjela

                                                 doc. dr. sc. Ana Vidović Zorić

Odjel za hrvatsku i poredbenu frazeologiju Hrvatskoga filološkog društva

Intercontinental Dialogue on Phraseology 10

U subotu 20. studenog 2021. održat će se međunarodna znanstvena konferencija Intercontinental Dialogue on Phraseology 10 pod naslovom "The World of Plants in Phraseology and Proverbs", na kojoj sudjeluje 36 izlagača iz Europe, Afrike i Azije, ukupno iz 9 država (Kine, Hrvatske, Republike Južne Afrike, Republike Sjeverne Makedonije, Poljske, Rusije, Slovačke, Srbije i Španjolske). 
Konferenciju organiziraju  Filozofski fakultet Sveučilišta u Białystoku, Međunarodni centar za frazeološka i paremiološka istraživanja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Odjel za hrvatsku i komparativnu frazeologiju Hrvatskoga filološkog društva.
S obzirom na pandemiju konferencija IDP 10 organizira se u hibridnom obliku sa sjedištem u Białystoku i Zagrebu.

Odjel za rani jezični razvoj / Poziv na izlaganje – dr. sc. Maja Roch

25.11.2021. – U četvrtak, 25. studenoga 2021. u 18:00 sati dr. sc. Maja Roch, izvanredna profesorica sa Sveučilišta u Padovi (Department of developmental psychology and socialization) održat će izlaganje pod naslovom: First 1000 days of life in language development: factors promoting language development. Predavanje će se održati putem zoom poveznice: https://us02web.zoom.us/j/84137995637?pwd=LyttY1BzbFBoVSt6aTNyQXdMOWJ3QT09

Odjel za rani jezični razvoj / Poziv na izlaganje – dr. sc. Ines Galić-Jušić

U četvrtak, 21. listopada 2021. u 18:00 sati dr. sc. Ines Galić-Jušić, logopedinja (LOGOKOR – logopedski kabinet za jezične i govorne teškoće, disleksiju i mucanje), održat će izlaganje pod naslovom: Jezični razvoj i jezične sposobnosti djece koja mucaju. Predavanje će se održati putem zoom poveznice: https://us02web.zoom.us/j/84955871442?pwd=KzkwdGxkZ3c4cTR6RXd1NElYYkxodz09    

Poziv mladim umjetnicima i umjetnicama za prijavu radova za Umjetnički pojmovnik javnog prostora 2022

Umjetnička organizacija Otvoreni likovni pogon poziva umjetnike i umjetnice do 35 godina da predlože radove za Umjetnički pojmovnik javnog prostora u 2022. godini. Riječ je o višegodišnjem programu organizacije koji je tematski usmjeren na relevantne i akutne socio-političke teme te na lokalne zajednice i sredine izvan dominantnih kulturnih centara.  Autorica i umjetnička voditeljica programa je Kristina Leko, mentorica odabranim umjetnicima/cama, uz Mašu Štrbac kao producenticu. Detaljnije o pozivu možete pronaći na sljedećem linku: https://otvorenilikovnipogon.home.blog/2021/09/01/poziv-umjetnicki-pojmovnik-javnog-prostora-2022/

In memoriam - Vesna Deželjin

U ranim jutarnjim satima 23. kolovoza 2021. u Zagrebu zauvijek nas je napustila draga i poštovana kolegica dr. sc. Vesna Deželjin, viša lektorica na Odsjeku za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Po završetku jezične gimnazije u Zagrebu, završila je studije talijanskog i engleskog jezika i književnosti na Filozofskome fakulteu u te magistrirala 1993. g. Iste godine započinje s radom na Odsjeku za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Doktorirala je na Sveučilištu u Ljubljani 2006. g. obranom doktorskog rada pod naslovom Tuji elementi v dialoški prozi tržaških piscev Carpinterja in Faragune kot dokaz kulturnih in jezikovnih stikov. Zvanje znanstvene suradnice te naslovne docentice stječe 2012. g. a od tada u svojstvu docentice radi i na Odsjeku  za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci na studiju Talijanskog jezika i književnosti. Prema riječima kolega “jedna je od najaktivnijih članova Centra za jezična istraživanja” istog sveučilišta. Surađuje s kolegama na Odsjeku za talijanistiku makedonskog Sveučilišta “Ćiril i Metod” u Skopju, Sveučilištem u Udinama, Katoličkim sveučilištem u Milanu itd. U zvanje više znanstvene suradnice izabrana je 2018. g.

Autorica je mnogobrojnih znanstvenih članaka objavljenih u znanstvenim časopisima, knjigama te u zbornicima s niza skupova na kojima je redovito sudjelovala. Autorsku knjigu Elementi alloglotti nella prosa dialogata degli scrittori triestini Carpinteri e Fataguna come riflesso di contatti culturali e linguistici objavljuje 2012. g. Iznimno bogat i respektabilan znanstveni opus, koji samo u razmjerno recentnom razdoblju broji 80-ak uradaka, a koji dr. sc. Vesna Deželjin ostavlja za sobom dijeli se u dva glavna smjera znanstvenog interesa: pitanje dvojezičnosti te usvajanje inog jezika. Pitanje dvojezičnosti razmatra kroz odnos većinskog i manjinskog jezika, osjećaja pripadnosti većinskoj/manjinskoj jezičnoj zajednici, očuvanju manjinskih jezika i zajednica te međusobnim utjecajima većinskog i manjinskog jezika i kulture, a posebno ju nadanjuju istraživanja o talijanskoj manjini u zapadnoj Slavoniji. U istraživanjima o usvajanju inog jezika u svojim radovima propituje motivaciju, strategije i stavove osobe koja usvaja jezik te istražuje konkretne probleme u tome procesu. Neosporiv doprinos talijanistici i jezikoslovlju u Hrvatskoj na različitim razinama daje kao članica nekoliko međunarodnih i domaćih strukovnih udruženja, kao dugogodišnja članica uredništva te zamjenica glavne urednice časopisa Strani jezici, ali isto tako i radom na različitim projektima, posebno onim vezanim uz poduku i vrednovanje znanja talijanskog jezika, primjerice Laboratorio internazionale della communicazione. U razdoblju od 2001. do 2003. Predsjednica je Povjerenstva pri Ministarstvu prosvjete i športa Republike Hrvatske za ocjenu udžbenika iz talijanskog jezika (2001-2003.), a od 2019. godine sudjeluje u projektu CARNET-a i Wyg grupacije kao recenzent za metodičku kvalitetu izrađenih elektroničkih scenarija podučavanja i elektroničkih obrazovnih sadržaja.

Preranih odlaskom dr. sc. Vesne Deželjin studenti gube vrsnu lektoricu i predavačicu, a kolege iznimnu suradnicu. Za sobom ostavlja neizbrisiv trag u znanstvenom i stručnom, ali prije svega u onom svakodnevnom, ljudskom djelovanju na čemu joj od srca zahvaljujemo.

doc. dr. sc. Arnalda Dobrić

U spomen - Stjepan Babić

U petak 27. kolovoza 2021. u Zagrebu nas je poslije duge bolesti napustio Stjepan Babić. Rođen je u Oriovcu 29. studenoga 1925. U rodnom je mjestu završio osnovnu školu, gimnaziju je pohađao u salezijanaca u Donjem Miholjcu, a poslije u Osijeku i Zagrebu. U Zagrebu je i maturirao 1947. Studij započinje 1949. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje upisuje Narodni jezik i književnost (A), Ruski jezik i književnost (B), Njemački jezik (C). Diplomirao je 1955. i iste godine postaje asistentom profesoru Ljudevitu Jonkeu na ondašnjoj katedri za narodni jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Tu je radio sve do umirovljenja napredujući u zvanjima do redovitoga profesora. Član suradnik HAZU postaje 1977., izvanredni član 1986., a  redoviti član 1991.  Znanstveno se usavršavao u Njemačkoj, u Münsteru gdje je 1957. studirao germanistiku, a 1962. kao gostujući profesor istodobno polazio strukturalistički seminar kod profesora Seilera u Kölnu. U dvjema akademskim godinama, 1968./1969. i 1984./1985., predavao je u slavističkom institutu u Kölnu kolegije iz hrvatskoga jezika, a ljetni semestar 1992. tvorbu riječi na sveučilištu u Münsteru.

Njegovo znanstveno djelo broji 18 jezikoslovnih knjiga objavljenih u 47 izdanja u više od milijun primjeraka, više od 1000 znanstvenih i stručnih radova, osamdesetak različitih manjih osvrta i članaka, 57 književnih sastava, 32 novinska razgovora. Znanstveni i stručni radovi otkrivaju temeljne smjerove Babićeva jezikoslovnoga istraživanja, ponajprije suvremenoga jezika – tvorba riječi, morfologija, sintaksa ponajviše u okvirima sročnosti, pravopisna i općenormativna tematika, teorija književnoga jezika. Nešto je manje radova o povijesti književnoga jezika, a pretežito je riječ o suvremenoj povijesti.

Knjige su mu objavljivane u rasponu od 1963. do 2010: Jezik – školski leksikon;  Gramatika hrvatskoga jezika, suautor sa S. Težakom; Hrvatski pravopis, suautor s M. Mogušem i B. Finkom; Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku; Hrvatski jezik u političkom vrtlogu; Hrvatska jezikoslovna čitanka; Akademijina gramatika (suautor); Tisućljetni jezik naš hrvatski; Hrvatski jučer i danas; Sročnost u hrvatskome književnome jeziku; Hrvatska jezikoslovna prenja; Prijedlog za ukidanje hrvatskoga jezika; Hrvanja hrvatskoga, Hrvatski školski pravopis, suautor s M. Mogušem i S. Ham; Temelji hrvatskomu pravopisu; Hrvatski jezik slavonskih pisaca; Hrvatski pravopis, suautor s M. Mogušem.

Babićev je doktorat Sufiksalna tvorba pridjeva u suvremenom hrvatskom ili srpskom književnom jeziku (Rad JAZU, knjiga 344., 1966.) jedna od prvih strukturalističkih monografija u nas, a svakako prva iz tvorbe riječi. Rad je svoje je mjesto našao i u Babićevu kapitalnom djelu, Tvorbi riječi u hrvatskom književnom jeziku, koje je, prema ocjeni suvremenika i kritike, jezikoslovno najvrjednije Babićevo djelo, a do sada i jedina cjelovita tvorba riječi među slavenskim jezicima.

Normativa djelatnost Stjepana Babića odnosi se u prvom redu na suautorstvo u temeljnim jezičnim priručnicima, pravopisu i gramatici. Babićev je normativni prinos u očuvanju i njegovanju hrvatskih jezičnih posebnosti, poglavito u pohrvaćivanju rashrvaćenoga, toliki da je Babić postao istoznačnicom hrvatskih napora za obnovom i očuvanjem normativnoga kontinuiteta potiskivanoga hrvatskoga jezika u političkim previranjima u 20.  i 21. st. Dubok je trag koji je za sobom u hrvatskom jeziku i kulturi ostavila Babićeva ukupna djelatnost u Jeziku, časopisu za kulturu hrvatskoga književnog jezika, a poglavito uređivačka politika kojom je časopis Jezik čvrsto usmjeravao više od tri desetljeća. U Jezikovo uredništvo ulazi 1963. (od 11. godišta), a od 1970. glavni je i odgovorni urednik. Na toj je dužnosti bio do 2005. Stjepan Babić polovicu je svojega stručnoga života posvetio časopisu Jeziku koji je pod njegovim uredništvom izrastao u naš najugledniji i najčitaniji jezikoslovni časopis. Bio je dugogodišnjim članom Predsjedništva HFD-a, a do 2007. potpredsjednik.

Stjepan je Babić u hrvatsku jezikoslovnu povijest utisnuo dubok trag normativca i još uže – pravopisca. Naravno, norme nema bez prethodnoga opisa i znanstvenoga promišljanja jezika pa normativnost uključuje prvorazrednu znanstvenost, a onda pred normativca postavlja još i krupan zahtjev praktičnoga pojednostavljivanja i prilagodbe znanstvenih zaključaka širokomu krugu korisnika. Ipak, čini se da pravopisna, praktičarska slava ne može nadmašiti znanstvenu. Kad je Hrvatski pravopis u pitanju, može se uspoređivati jer postoji nekoliko pravopisa, bez obzira koji su, kakvi i kad su postali, ali kad je o tvorbi riječ, ne može se uspoređivati jer ne postoji više tvorbâ ravnih Babićevoj, pa se mora krenuti od njegova naslijeđa, koje će biti teško nadmašiti. Iako najpoznatija Babićeva djelatnost pripada jezikoslovlju, ogledao se i kao književnik. U zrelim godinama intelektualnu tjeskobu izražava političkim satirama i autobiografskim zapisima. Riječ je o knjigama Hrvatski politički vicevi, romanu Crvena magla, zbirci Vedre priče i lirskoj prozi Razmišljanja o Bogu i patnji. Autobiografske zapise Na Božjim putovima objavljivao je godinama u Maruliću.

Babićeva jezikoslovna, kulturna i javna djelatnost visoko je vrjednovana. Bio je članom Glavnoga odbora MH, a od 1989. do 1992. potpredsjednikom. Osnivač je Vijeća za normu hrvatskoga jezika (1998.) i njegov predsjednik. Pokretač je natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ. Od 1993. do 1997. djelatno se bavio politikom – bio je zastupnik Županijskoga doma Sabora RH. Za njegova mandata utemeljeni su Dani hrvatskoga jezika. Dobitnikom je brojnih državnih odličja i priznanja za znanstveni rad.

Sanda Ham

Obavijest o smrti

Poštovani članovi HFD-a,

javljamo tužnu vijest da je 27. kolovoza 2021. godine preminuo ugledni hrvatski jezikoslovac i jedan od najistaknutijih članova Hrvatskoga filološkog društva akademik Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenog 1925), umirovljeni redoviti profesor Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osim brojnim znanstvenim radovima i monografijama, među kojima se ističe temeljni hrvatski derivatološki priručnik Tvorba riječi u hrvatskome književnom jeziku (1986), hrvatskoj će kulturnoj javnosti zasigurno ostati najpoznatiji kao jedan od autora (uz Božidara Finku i Milana Moguša) proskribiranoga Hrvatskoga pravopisa (tzv. Londonca) iz 1971. godine, a koji je uz dorade od 1990. otisnut u više izdanja. Više od četiriju desetljeća (1963–2005) bio je urednik i glavni urednik časopisa Jezik, a obnašao je i dužnost potpredsjednika Društva. Na 6. hrvatskome slavističkom kongresu u Vukovaru i Vinkovcima (2014) dodijeljena mu je Povelja Stjepana Ivšića za ukupan doprinos razvoju hrvatskoga jezikoslovlja.

Copyright © 2010 Hrvatsko filološko društvo. Sva prava pridržana. Pravne napomene i privatnost 

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.