Događanja i obavijesti

Poziv mladim umjetnicima i umjetnicama za prijavu radova za Umjetnički pojmovnik javnog prostora 2022

• E-mail

Detalji

Objavljeno: Srijeda, 08 Rujan 2021 09:15

Umjetnička organizacija Otvoreni likovni pogon poziva umjetnike i umjetnice do 35 godina da predlože radove za Umjetnički pojmovnik javnog prostora u 2022. godini. Riječ je o višegodišnjem programu organizacije koji je tematski usmjeren na relevantne i akutne socio-političke teme te na lokalne zajednice i sredine izvan dominantnih kulturnih centara.  Autorica i umjetnička voditeljica programa je Kristina Leko, mentorica odabranim umjetnicima/cama, uz Mašu Štrbac kao producenticu. Detaljnije o pozivu možete pronaći na sljedećem linku: https://otvorenilikovnipogon.home.blog/2021/09/01/poziv-umjetnicki-pojmovnik-javnog-prostora-2022/

In memoriam - Vesna Deželjin

• E-mail

Detalji

Objavljeno: Četvrtak, 02 Rujan 2021 11:09

U ranim jutarnjim satima 23. kolovoza 2021. u Zagrebu zauvijek nas je napustila draga i poštovana kolegica dr. sc. Vesna Deželjin, viša lektorica na Odsjeku za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Po završetku jezične gimnazije u Zagrebu, završila je studije talijanskog i engleskog jezika i književnosti na Filozofskome fakulteu u te magistrirala 1993. g. Iste godine započinje s radom na Odsjeku za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Doktorirala je na Sveučilištu u Ljubljani 2006. g. obranom doktorskog rada pod naslovom Tuji elementi v dialoški prozi tržaških piscev Carpinterja in Faragune kot dokaz kulturnih in jezikovnih stikov. Zvanje znanstvene suradnice te naslovne docentice stječe 2012. g. a od tada u svojstvu docentice radi i na Odsjeku  za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci na studiju Talijanskog jezika i književnosti. Prema riječima kolega “jedna je od najaktivnijih članova Centra za jezična istraživanja” istog sveučilišta. Surađuje s kolegama na Odsjeku za talijanistiku makedonskog Sveučilišta “Ćiril i Metod” u Skopju, Sveučilištem u Udinama, Katoličkim sveučilištem u Milanu itd. U zvanje više znanstvene suradnice izabrana je 2018. g.

Autorica je mnogobrojnih znanstvenih članaka objavljenih u znanstvenim časopisima, knjigama te u zbornicima s niza skupova na kojima je redovito sudjelovala. Autorsku knjigu Elementi alloglotti nella prosa dialogata degli scrittori triestini Carpinteri e Fataguna come riflesso di contatti culturali e linguistici objavljuje 2012. g. Iznimno bogat i respektabilan znanstveni opus, koji samo u razmjerno recentnom razdoblju broji 80-ak uradaka, a koji dr. sc. Vesna Deželjin ostavlja za sobom dijeli se u dva glavna smjera znanstvenog interesa: pitanje dvojezičnosti te usvajanje inog jezika. Pitanje dvojezičnosti razmatra kroz odnos većinskog i manjinskog jezika, osjećaja pripadnosti većinskoj/manjinskoj jezičnoj zajednici, očuvanju manjinskih jezika i zajednica te međusobnim utjecajima većinskog i manjinskog jezika i kulture, a posebno ju nadanjuju istraživanja o talijanskoj manjini u zapadnoj Slavoniji. U istraživanjima o usvajanju inog jezika u svojim radovima propituje motivaciju, strategije i stavove osobe koja usvaja jezik te istražuje konkretne probleme u tome procesu. Neosporiv doprinos talijanistici i jezikoslovlju u Hrvatskoj na različitim razinama daje kao članica nekoliko međunarodnih i domaćih strukovnih udruženja, kao dugogodišnja članica uredništva te zamjenica glavne urednice časopisa Strani jezici, ali isto tako i radom na različitim projektima, posebno onim vezanim uz poduku i vrednovanje znanja talijanskog jezika, primjerice Laboratorio internazionale della communicazione. U razdoblju od 2001. do 2003. Predsjednica je Povjerenstva pri Ministarstvu prosvjete i športa Republike Hrvatske za ocjenu udžbenika iz talijanskog jezika (2001-2003.), a od 2019. godine sudjeluje u projektu CARNET-a i Wyg grupacije kao recenzent za metodičku kvalitetu izrađenih elektroničkih scenarija podučavanja i elektroničkih obrazovnih sadržaja.

Preranih odlaskom dr. sc. Vesne Deželjin studenti gube vrsnu lektoricu i predavačicu, a kolege iznimnu suradnicu. Za sobom ostavlja neizbrisiv trag u znanstvenom i stručnom, ali prije svega u onom svakodnevnom, ljudskom djelovanju na čemu joj od srca zahvaljujemo.

doc. dr. sc. Arnalda Dobrić

U spomen - Stjepan Babić

• E-mail

Detalji

Objavljeno: Utorak, 31 Kolovoz 2021 15:56

U petak 27. kolovoza 2021. u Zagrebu nas je poslije duge bolesti napustio Stjepan Babić. Rođen je u Oriovcu 29. studenoga 1925. U rodnom je mjestu završio osnovnu školu, gimnaziju je pohađao u salezijanaca u Donjem Miholjcu, a poslije u Osijeku i Zagrebu. U Zagrebu je i maturirao 1947. Studij započinje 1949. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje upisuje Narodni jezik i književnost (A), Ruski jezik i književnost (B), Njemački jezik (C). Diplomirao je 1955. i iste godine postaje asistentom profesoru Ljudevitu Jonkeu na ondašnjoj katedri za narodni jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Tu je radio sve do umirovljenja napredujući u zvanjima do redovitoga profesora. Član suradnik HAZU postaje 1977., izvanredni član 1986., a  redoviti član 1991.  Znanstveno se usavršavao u Njemačkoj, u Münsteru gdje je 1957. studirao germanistiku, a 1962. kao gostujući profesor istodobno polazio strukturalistički seminar kod profesora Seilera u Kölnu. U dvjema akademskim godinama, 1968./1969. i 1984./1985., predavao je u slavističkom institutu u Kölnu kolegije iz hrvatskoga jezika, a ljetni semestar 1992. tvorbu riječi na sveučilištu u Münsteru.

Njegovo znanstveno djelo broji 18 jezikoslovnih knjiga objavljenih u 47 izdanja u više od milijun primjeraka, više od 1000 znanstvenih i stručnih radova, osamdesetak različitih manjih osvrta i članaka, 57 književnih sastava, 32 novinska razgovora. Znanstveni i stručni radovi otkrivaju temeljne smjerove Babićeva jezikoslovnoga istraživanja, ponajprije suvremenoga jezika – tvorba riječi, morfologija, sintaksa ponajviše u okvirima sročnosti, pravopisna i općenormativna tematika, teorija književnoga jezika. Nešto je manje radova o povijesti književnoga jezika, a pretežito je riječ o suvremenoj povijesti.

Knjige su mu objavljivane u rasponu od 1963. do 2010: Jezik – školski leksikon;  Gramatika hrvatskoga jezika, suautor sa S. Težakom; Hrvatski pravopis, suautor s M. Mogušem i B. Finkom; Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku; Hrvatski jezik u političkom vrtlogu; Hrvatska jezikoslovna čitanka; Akademijina gramatika (suautor); Tisućljetni jezik naš hrvatski; Hrvatski jučer i danas; Sročnost u hrvatskome književnome jeziku; Hrvatska jezikoslovna prenja; Prijedlog za ukidanje hrvatskoga jezika; Hrvanja hrvatskoga, Hrvatski školski pravopis, suautor s M. Mogušem i S. Ham; Temelji hrvatskomu pravopisu; Hrvatski jezik slavonskih pisaca; Hrvatski pravopis, suautor s M. Mogušem.

Babićev je doktorat Sufiksalna tvorba pridjeva u suvremenom hrvatskom ili srpskom književnom jeziku (Rad JAZU, knjiga 344., 1966.) jedna od prvih strukturalističkih monografija u nas, a svakako prva iz tvorbe riječi. Rad je svoje je mjesto našao i u Babićevu kapitalnom djelu, Tvorbi riječi u hrvatskom književnom jeziku, koje je, prema ocjeni suvremenika i kritike, jezikoslovno najvrjednije Babićevo djelo, a do sada i jedina cjelovita tvorba riječi među slavenskim jezicima.

Normativa djelatnost Stjepana Babića odnosi se u prvom redu na suautorstvo u temeljnim jezičnim priručnicima, pravopisu i gramatici. Babićev je normativni prinos u očuvanju i njegovanju hrvatskih jezičnih posebnosti, poglavito u pohrvaćivanju rashrvaćenoga, toliki da je Babić postao istoznačnicom hrvatskih napora za obnovom i očuvanjem normativnoga kontinuiteta potiskivanoga hrvatskoga jezika u političkim previranjima u 20.  i 21. st. Dubok je trag koji je za sobom u hrvatskom jeziku i kulturi ostavila Babićeva ukupna djelatnost u Jeziku, časopisu za kulturu hrvatskoga književnog jezika, a poglavito uređivačka politika kojom je časopis Jezik čvrsto usmjeravao više od tri desetljeća. U Jezikovo uredništvo ulazi 1963. (od 11. godišta), a od 1970. glavni je i odgovorni urednik. Na toj je dužnosti bio do 2005. Stjepan Babić polovicu je svojega stručnoga života posvetio časopisu Jeziku koji je pod njegovim uredništvom izrastao u naš najugledniji i najčitaniji jezikoslovni časopis. Bio je dugogodišnjim članom Predsjedništva HFD-a, a do 2007. potpredsjednik.

Stjepan je Babić u hrvatsku jezikoslovnu povijest utisnuo dubok trag normativca i još uže – pravopisca. Naravno, norme nema bez prethodnoga opisa i znanstvenoga promišljanja jezika pa normativnost uključuje prvorazrednu znanstvenost, a onda pred normativca postavlja još i krupan zahtjev praktičnoga pojednostavljivanja i prilagodbe znanstvenih zaključaka širokomu krugu korisnika. Ipak, čini se da pravopisna, praktičarska slava ne može nadmašiti znanstvenu. Kad je Hrvatski pravopis u pitanju, može se uspoređivati jer postoji nekoliko pravopisa, bez obzira koji su, kakvi i kad su postali, ali kad je o tvorbi riječ, ne može se uspoređivati jer ne postoji više tvorbâ ravnih Babićevoj, pa se mora krenuti od njegova naslijeđa, koje će biti teško nadmašiti. Iako najpoznatija Babićeva djelatnost pripada jezikoslovlju, ogledao se i kao književnik. U zrelim godinama intelektualnu tjeskobu izražava političkim satirama i autobiografskim zapisima. Riječ je o knjigama Hrvatski politički vicevi, romanu Crvena magla, zbirci Vedre priče i lirskoj prozi Razmišljanja o Bogu i patnji. Autobiografske zapise Na Božjim putovima objavljivao je godinama u Maruliću.

Babićeva jezikoslovna, kulturna i javna djelatnost visoko je vrjednovana. Bio je članom Glavnoga odbora MH, a od 1989. do 1992. potpredsjednikom. Osnivač je Vijeća za normu hrvatskoga jezika (1998.) i njegov predsjednik. Pokretač je natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ. Od 1993. do 1997. djelatno se bavio politikom – bio je zastupnik Županijskoga doma Sabora RH. Za njegova mandata utemeljeni su Dani hrvatskoga jezika. Dobitnikom je brojnih državnih odličja i priznanja za znanstveni rad.

Sanda Ham

Obavijest o smrti

• E-mail

Detalji

Objavljeno: Ponedjeljak, 30 Kolovoz 2021 09:25

Poštovani članovi HFD-a,

javljamo tužnu vijest da je 27. kolovoza 2021. godine preminuo ugledni hrvatski jezikoslovac i jedan od najistaknutijih članova Hrvatskoga filološkog društva akademik Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenog 1925), umirovljeni redoviti profesor Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osim brojnim znanstvenim radovima i monografijama, među kojima se ističe temeljni hrvatski derivatološki priručnik Tvorba riječi u hrvatskome književnom jeziku (1986), hrvatskoj će kulturnoj javnosti zasigurno ostati najpoznatiji kao jedan od autora (uz Božidara Finku i Milana Moguša) proskribiranoga Hrvatskoga pravopisa (tzv. Londonca) iz 1971. godine, a koji je uz dorade od 1990. otisnut u više izdanja. Više od četiriju desetljeća (1963–2005) bio je urednik i glavni urednik časopisa Jezik, a obnašao je i dužnost potpredsjednika Društva. Na 6. hrvatskome slavističkom kongresu u Vukovaru i Vinkovcima (2014) dodijeljena mu je Povelja Stjepana Ivšića za ukupan doprinos razvoju hrvatskoga jezikoslovlja.

Obavijest o smrti

• E-mail

Detalji

Objavljeno: Utorak, 24 Kolovoz 2021 14:13

Poštovani članovi HFD-a,

javljamo tužnu vijest da je 23. kolovoza 2021. godine preminula dr.sc. Vesna Deželjin, viša lektorica i naslovna docentica na Odsjeku za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu i dugogodišnja članica Hrvatskog filološkog društva.

Obavijest o radu Tajništva Hrvatskog filološkog društva

• E-mail

Detalji

Objavljeno: Četvrtak, 22 Srpanj 2021 10:36

Tajništvo Hrvatskog filološkog društva neće raditi od 23. srpnja do 18. kolovoza 2020. godine zbog godišnjeg odmora. Od četvrtka, 19. kolovoza tajništvo radi te vas molimo da se za sva pitanja javite na adresu e-pošte Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Časopis Književna smotra: Književnost i film - poziv na suradnju

• E-mail

Detalji

Objavljeno: Četvrtak, 22 Srpanj 2021 10:30

Književna smotra objavljuje poziv za sudjelovanje u nastanku tematskog broja posvećenoga književnosti i filmu.

Uvriježena je predodžba da je od nastanka 1895. godine film bio sudbinski vezan za književnost kao stariju umjetničku i medijsku praksu. Ipak, film je svojih prvih petnaestak godina proveo kao nenarativni medij – kao atraktivni, hibridni prikazivački spektakl – i tek se s industrijskom standardizacijom u dugometražni igrani oblik od sredine 1910-ih i 1920-ih oblikovao po uzoru na formu realističkoga romana s jedne strane, ali i dobro skrojenoga dramskog komada, odnosno kazališne predstave s druge strane. Na taj je način u svoj teorijski obzor povukao naslijeđe književne teorije (prije svega naratologije) i teatrologije, iako se razumijevanje "književnoga", odnosno literarnoga u filmu nerijetko svodi na pitanje priče i naracije, a često se zaobilazi pitanja poetskoga i/ili dramskoga.

Široko zamišljen tematski broj časopisa Književna smotra pod naslovom "Književnost i film" želi privući pozornost istraživača koji se u najširem smislu bave književnošću i filmom u svim teorijskim, historijskim, problemskim, analitičkim i interpretativnim aspektima – od ranog razdoblja kad su kritičari držali film konačnim Gesamtkunswerkom (totalnom, "sedmom" umjetnošću) pa do aktualnoga digitalnog audiovizualnog trenutka u kojemu i književnost i filmu srodne audiovizualne forme (poput streaming serija, suvremene inačice feljtonskog, popularnog romana, a koje već zastarjelo nazivamo "televizijom") prolaze novo razdoblje transmutacija, aktivirajući ponovno historijat vlastitih poveznica.

Sukladno profilu časopisa, u obzir će se uzimati izvorni znanstveni i pregledni znanstveni radovi.

Sve suradnike molimo za iskazivanje interesa (okvirni naslov i tema članka) do 1. listopada 2021. na adrese (poslati na obje) Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Rok slanja priloga za dvostruko anonimni recenzentski postupak je 1. ožujka 2022.

Objavu tematskog broja očekujemo u drugoj polovici 2022. (jesen).

Sve upute za autore možete pronaći na https://hrcak.srce.hr/knjizevna-smotra.

Novo izdanje u Biblioteci KROATINI

• E-mail

Detalji

Objavljeno: Četvrtak, 22 Srpanj 2021 10:28

Poštovani članovi Hrvatskog filološkog društva,

Novo izdanje u Biblioteci KROATINI

• E-mail

Detalji

Objavljeno: Srijeda, 30 Lipanj 2021 08:59

Poštovani članovi Hrvatskoga filološkoga društva,

u Biblioteci KROATINI je izašao Hrvatsko-francuski i francusko-hrvatski rječnik za početnike /  Dictionnaire croate-français et français-croate pour débutants autorica Miram Miculinić i Zrinke Jelaske (2021), e-izdanje.

Namijenjen je frankofonim početnicima koji uče hrvatski jezik, ali i kroatofonim početnicima u učenju francuskoga.

S jedne je strane jedan iz serije pratećih rječnika leksičkoga priručnika HRump za učenje inojezičnoga hrvatskoga (otuda i naziv HRumpignon), a s druge strane samostalan rječnik francuskih riječi za početnike u učenju francuskoga, posebno vizualno usmjerene. Ovo je izvorno djelo na hrvatskom i francuskom jeziku u kojemu su autorice unaprijedile metodologiju u odnosu na dosadašnje rječnike koji su potekli iz iste građe, što su opisale u predgovoru.

Kao popratni rječnik za početno učenje hrvatskoga, ali i francuskoga jezika sadrži jednorječne i višerječničke natuknice jer uključuje neke kolokacije i sintagme, a u hrvatskom dijelu i mnoge različnice. Rječnik je svojom opremom i grafičkim prikazom prilagođeni funkciji i didaktičkoj ulozi kojoj su se autorice usmjerile.

Hrvatsko-francuski dio rječnika može služiti i kao gramatički priručnik za učenje hrvatskoga, i samostalno, ali posebno na nastavi jer ima i karakteristike morfološkoga priručnika zbog mnogih navedenih fleksijskih oblika, posebno onih u kojima su provedene glasovne promjene.

Rječnik se može preuzeti ovdje.

Poziv za sudjelovanje prilozima u zborniku

• E-mail

Detalji

Objavljeno: Četvrtak, 17 Lipanj 2021 12:13

Ove godine akademik Radoslav Katičić navršio bi 90 godina. Uz tu obljetnicu rođenja, Odjel za orijentalistiku HFD-a odlučio je izdati zbornik radova u spomen na našega velikog jezikoznanca. Ovim pismom pozivamo sve koji su bili, ili učenici Radoslava Katičića, ili pak učenici njegovih učenika, kao i sve one koji se u svome radu oslanjaju na Katičićeve radove, da se svojim prilogom pridruže zborniku. Prilog može biti ili sjećanje na Profesora, ili pak izvorni, bilo znastveni bilo stručni rad. Molimo Vas da nas o svojoj namjeri da svojim prilogom sudjelujete u zborniku obavijestite do 15. srpnja 2021. na adresu e-pošte Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Planiramo zbornik objaviti u 2022. Rok za predaju gotovih radova je 1. studenoga 2021.