Odjel za fonetiku

Odjel za fonetiku

Cijenjeni članovi Hrvatskoga filološkog društva!

Zadovoljstvo mi je najaviti da će se predavanje doc. dr. sc. Ane Leko Krhen „Mucanje – skriveni poremećaj“ koje je prošli tjedan otkazano, održati u četvrtak 2. prosinca 2021. u 14.00 sati putem Zoom platforme:

https://us02web.zoom.us/j/82533911901?pwd=RnN3bHVKcnlZMTNHWmREM0YzSk0vUT09

Meeting ID: 825 3391 1901

Passcode: 692545

Predavanje se održava u sklopu drugog sastanka Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva u akademskoj godini 2021./2022. i ciklusa Govorna fluentnost.

Sažetak predavanja: Mucanje, kao relativno čest i svima prepoznatljiv poremećaj, oduvijek je zanimljiva tema znanstvenoj zajednici i široj javnosti. Možemo ga najjednostavnije opisati kao poremećaj tečnosti govora. Ipak, ispod naizgled jednostavne slike ovog poremećaja krije se puno složenija stvarnost – koja osim govornih teškoća nerijetko uključuje i popratne, nevidljive simptome koji utječu na kvalitetu života osobe koja muca. Iz toga razloga možemo, iako se radi prvenstveno o govornim teškoćama, na mucanje gledati i kao na komunikacijski poremećaj koji otežava svakodnevne interpersonalne odnose.

O predavačici možete pročitati više na sljedećoj poveznici:

https://www.erf.unizg.hr/hr/odsjeci/ozl/ana-leko-krhen

Srdačno Vas pozdravljamo i radujemo se Vašem dolasku!

                                                 Voditeljica Odjela

                                                 doc. dr. sc. Ana Vidović Zorić

Cijenjeni članovi Hrvatskoga filološkog društva!

Prvi sastanak Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva u akademskoj godini 2021/2022. održat će se u četvrtak 11. studenoga 2021. u 15.30 sati putem Zoom platforme:

https://us02web.zoom.us/j/81905001782?pwd=eWh1UloxQndjSjArUXJnald0b3NqQT09

Meeting ID: 819 0500 1782

Passcode: 656670

U sklopu ciklusa Govorna fluentnost, predavanje će tada održati

Mirjana Matea Kovač i Mirela Müller

Formalno podučavanje govorne fluentnosti na stranom jeziku - primjer iz prakse 

O predavačicama:

Mirjana Matea Kovač završila je studij engleskog jezika i književnosti te njemačkog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. 2010. godine doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, obranivši disertaciju Govorne disfluentnosti u materinskom i stranom jeziku.  2017. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto izvanredne profesorice za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana germanistika, na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Splitu. Na Odsjeku za germanistiku izvodi nastavu iz predmeta iz više predmeta. Područje njezina dugogodišnjeg interesa je govorna fluentnost u stranome jeziku. Objavila je preko 30 znanstvenih radova u domaćim i međunarodnim publikacijama te knjigu Govorna fluentnost u stranome jeziku, u izdanju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu. Aktivno je sudjelovala na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Članica je uređivačkih odbora časopisa English Language Teaching (ELT) i DHS-društvene i humanističke studije Filozofskog fakulteta u Tuzli.

Mirela Müller završila je diplomski studij pedagogije i njemačkog jezika i književnosti 2007. godine na Sveučilištu u Zadru, a Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij iz društvene znanosti, polje pedagogije je završila 2013. godine na Sveučilištu u Zagrebu. Usavršavala se na više znanstvenih ustanova, među kojima su Sveučilište u Bielefeldu, Fakultät für Erhiehungswissenschaft, Sozialpädagogische Fortbildunginstiut Potsdam (SFBB), Institut für Weiterbildung, Bern, Technische Universität Berlin, Institut für Sprache und Kommunikation te Filozofski fakultet Sveučilišta u Mariboru. Na Filozofskom fakultetu u Splitu zaposlena je od 1. listopada 2020. godine na Odsjeku za njemački jezik i književnosti kao docentica iz područja interdisciplinarnih znanosti (polja pedagogije i interdisciplinarnih humanističkih znanosti). Od ožujka 2021. vanjska je suradnica na Sveučilištu u Grazu  (Franz Karl Universität) pri Institutu za društvena i humanistička istraživanja. Objavila je do sada sedam autorskih knjiga, od toga dvije samostalno i pet u suautorstvu. Sudjeluje na domaćim i međunarodnim konferencijama, objavljuje znanstvene radove u domaćim i stranim časopisima:https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/298176.Područje znanstvenog interesa: interdisciplinarno područje (pedagogija, interdisciplinarne humanističke znanosti), metodika njemačkog jezika, hibridno učenje stranih jezika, multimedijska didaktika, jezično-pragmatične teorije u interkulturalnom podučavanju jezika.

Srdačno Vas pozdravljamo i radujemo se Vašem dolasku!

                                                Voditeljica Odjela

                                                doc. dr. sc. Ana Vidović Zorić

Odjel za hrvatsku i poredbenu frazeologiju Hrvatskoga filološkog društva

Intercontinental Dialogue on Phraseology 10

U subotu 20. studenog 2021. održat će se međunarodna znanstvena konferencija Intercontinental Dialogue on Phraseology 10 pod naslovom "The World of Plants in Phraseology and Proverbs", na kojoj sudjeluje 36 izlagača iz Europe, Afrike i Azije, ukupno iz 9 država (Kine, Hrvatske, Republike Južne Afrike, Republike Sjeverne Makedonije, Poljske, Rusije, Slovačke, Srbije i Španjolske). 
Konferenciju organiziraju  Filozofski fakultet Sveučilišta u Białystoku, Međunarodni centar za frazeološka i paremiološka istraživanja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Odjel za hrvatsku i komparativnu frazeologiju Hrvatskoga filološkog društva.
S obzirom na pandemiju konferencija IDP 10 organizira se u hibridnom obliku sa sjedištem u Białystoku i Zagrebu.

Program možete preuzeti ovdje

Galerija fotografija

Galerija fotografija – izlaganja u akademskoj godini 2016./2017.

Fotograf: Goran Pavelić Pipo

(Pritiskom pokazivača na neku sliku otvara se povećani prikaz te se nakon toga lijevom ili desnom strelicom otvaraju slike u nizu.)

Galerija fotografija – izlaganja u akademskoj godini 2015./2016.

Fotograf: Goran Pavelić Pipo

(Pritiskom pokazivača na neku sliku otvara se povećani prikaz te se nakon toga lijevom ili desnom strelicom otvaraju slike u nizu.)

Galerija fotografija – izlaganja u akademskoj godini 2014./2015.

Fotograf: Goran Pavelić Pipo

(Pritiskom pokazivača na neku sliku otvara se povećani prikaz te se nakon toga lijevom ili desnom strelicom otvaraju slike u nizu.)

Odjel za hrvatski kao ini jezik

Osnovan je novi odjel: Odjel za hrvatski kao ini jezik.

Voditeljica odjela: dr. sc. Zrinka Jelaska

Uskoro više o aktivnostima odjela.

Odjel za sociokulturnu lingvistiku

Sociolingvistika je kao makrolingvistička grana čiji službeni početci sežu u početke druge polovine 20. stoljeća odigrala značajnu ulogu u podizanju svijesti o ulozi i mjestu jezika u društvenim strukturama i procesima, ali i o ulozi društvenih čimbenika u jezičnim procesima. Postupno izgrađivana na raznovrsnim teorijskim temeljima te kontinuiranom nadgradnjom metodoloških postupaka posebno je razvijena u velikim, svjetskim lingvističkim tradicijama poput anglo-američke i njemačke te nešto manje u sklopu talijanske i ostalih romanskih lingvističkih tradicija, dok je u slavistici dugo vremena ostala na marginama lingvističkih istraživanja. U Hrvatskoj je zamjetan nedostatak zajedničke platforme koja bi okupljala hrvatske znanstvenike čiji primarni interes leži u istraživanju odnosa jezika, društva i kulture, te promjenama koje se zbivaju u jeziku i društvu.

Cilj je ovoga Odjela pokušati u nekim segmentima udovoljiti dijelu potreba hrvatskih sociolingvista, omogućavajući im da se kroz aktivnosti Odjela za sociokulturnu lingvistiku povežu, upoznaju s radovima drugih, razmjenjuju ideje i iskustva te time pridonesu hrvatskoj lingvistici.

S obzirom na sve veći broj različitih istraživanja u sociolingvistici i sociokulturnoj lingvistici na svjetskoj razini te širenju i razvoju lingvističkih ideja, metoda i metodologija istraživanja, posebice interdisciplinarnoga tipa, osnovni je cilj upoznavati stručnu i širu javnost s novim teorijskim i metodološkim pristupima u suvremenim sociokulturnim lingvističkim istraživanjima. Kroz ovaj Odjel ponajprije se bavimo organiziranjem i pripremanjem radionica koje bi pridonijele razvoju sociolingvistike i sociokulturne lingvistike u Hrvatskoj.

Voditeljice: doc.dr.sc. Anita Skelin Horvat i doc.dr.sc. Lucija Šimičić

Kontakti: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Zagrebački lingvistički krug

Sredinom pedesetih godina 20. st. (g. 1956.) formira se jedinstveno okupljalište lingvističke misli u Zagrebu, u početku nazvano Krug mladih slavista, no ubrzo se na njega počinje referirati nazivom Zagrebački lingvistički krug - Krug.

Mladogramatičarsko nasljeđe docirano na Fakultetu poslužilo je utemeljiteljima kruga, prof. Radoslavu Katičiću i prof. Bulcsú Lászlóu, kao dodatni motiv da na Krugu inspiriraju prve generacije strukturalista, fonologa i funkcionalista, te da u Hrvatskoj zažive i slobodno promiču druge novije svjetske lingvističke pravce i metode (Hjelmsljevu glosematiku, Sapir-Worfovu etnolingvistiku ili Bloomfieldov behaviorizam).

Od samoga početka avangardna izlaganja i rasprave mladih profesora (L. Spalatin, Ž. Bujas, S. Babić, P. Tekavčić, M. Muljačić, K. Pranjić, M. Moguš, P. Guberina, V. Vinja, A. Menac, R. Filipović, D. Kalogjera i dr.) uvodila su i 'krštene' mlade studente lingvistike u modernu lingvistiku sukladnu suvremenim jezikoslovnim strujanjima. U duhu Kruga, mijene se u već razbuktaloj lingvistici očituju i u varijetetu rasprava vođenih kroz mlađu povijest Kruga (jezične tehnologije, dvojezičnost, standardologija, leksikologija, dijalektologija, tipologija, sociosemiotika, kognitivna lingvistika, minimalizam i dr.). Uz izlaganja profesora prvo s novootvorenog zadarskog sveučilišta (D. Brozović, F. Mikuš i Ž. Muljačić) a kasnije i ostalih hrvatskih sveučilišta, na Krugu su nezaobilazna predavanja i stranih gosta lingvista (G. Corbett, H. Cuyckens, G. Holzer, J. Nichols, D. Petit, K.-U. Panther, O. Soutet, R. Van Valin, S. Zimmer, i dr.) oplemenjivala zagrebačku lingvistiku svjetskim strujanjima. Zagrebački lingvistički krug vršeći tako najveći utjecaj na mlade lingviste kao i na moderno u lingvistici (po)stoji kao institucija koja se može mjeriti sa snagom Fakulteta. I do danas je Krug svojim područjem djelovanja i redovitim održavanjem utorkom u 19:15, pod jednogodišnjim mandatom mladih novaka, te budnim okom stalnoga člana prof. László-a, ostao jedini stalni forum za lingvistiku izvan Fakulteta.

Početkom šezdesetih godina 20. st. začetnici suvremena lingvističkoga promišljanja okupljeni oko Zagrebačkoga lingvističkoga kruga pokreću najvažniji hrvatski lingvistički časopis 'Suvremena lingvistika', koji je (osobito u svoja prva četiri broja) ponajprije služio potrebama nastave lingvistike na fakultetu.

Pozivi na predavanja

Galerija Zagrebačkog lingvističkog kruga

Odjel za teoriju književnosti

Voditeljica odjela: Irena Lukšić (Odjel za teoriju književnosti)

Odjel za strane jezike

Voditeljica odjela: Alica Knezović (Odjel za strane jezike)

Ogranak HFD-a Rijeka

Odjel za rani jezični razvoj

O Odjelu:

Odjel za rani jezični razvoj od 1999. godine organizira predavanja o ranomu jezičnom razvoju te o komunikacijskim, jezičnim i govornim odstupanjima koja mogu pratiti taj razvoj. Od tih je razdoblja ovo područje doživjelo pravi znanstveni procvat te se danas tematika predavanja često proširuje srodnim temama, a sve kako bi se obuhvatila sva područja relevantna za osnovni znanstveni interes Odjela.

Voditeljstvo Odjela stoga nastoji organizirati niz predavanja koja održavaju gosti predavači s hrvatskih, ali i stranih sveučilišta, stručnjaci u području proučavanja jezičnoga razvoja – lingvisti i filolozi, logopedi, psiholozi.

Predavanja:

Predavanja su se prijašnjih godina održavala u Društvu sveučilišnih nastavnika u Hebrangovoj 8 i Frankopanskoj 5a, a djelomično i u prostoru Sveučilišta u Zagrebu u Zvonimirovoj 8 te u prostorima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Lučićevoj 3. 

Od samih početaka Odjel je bio otvoren za različite teme te se tijekom godina moglo slušati o svim aspektima jezičnog usvajanja i obrade. Posebna je pažnja posvećena predstavljanju novih tema i trendova.

Odjel nastavlja djelovanje s istim ciljem te će predavanja i nadalje pokrivati teme kao što su: miljokazi jezičnoga razvoja, opis većih jezičnih podsustava u jezičnom usvajanju, odstupanja u jezičnomu razvoju, jezični razvoj gluhe djece i usvajanje znakovnoga jezika, međujezične usporedbe i specifičnosti jezičnoga usvajanja, dvojezičnost u ranomu razvoju, učenje stranih jezika u djece, primjena neuroznanstvenih i bihevioralnih metoda u proučavanju jezične obrade i jezičnoga usvajanja i razvoja, kao i obilježja i razvoj dijagnostičkih materijala i postupaka za procjenu i uočavanje odstupanja u razvoju.

Predavanja se održavaju otprilike jednom mjesečno, najčešće sredinom tjedna, a pozvani predavači predstavljaju najnovije znanstvene spoznaje do kojih su došli u svome znanstveno-istraživačkom radu.

Obavijesti:

Obavijesti o predavanjima i aktivnostima Odjela bit će na vrijeme oglašene na službenim stranicama HFD-a, a informacije o temi svakog sljedećeg predavanja, kao i o gostima predavačima, svim će članovima HFD-a stizati na grupnu mailing listu.

Voditeljica:

dr. sc. Ana Matić, poslijedoktorandica (Odsjek za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.