O Društvu
Hrvatsko filološko društvo osnovano je 14. veljače 1950. godine u Zagrebu potaknuto potrebom za stvaranjem novih udžbenika za hrvatski jezik, kodifikacijom pravopisa i napretkom znanosti. Za prvoga predsjednika Društva izabran je Antun Barac, za prvoga potpredsjednika Stjepan Ivšić, a za prvoga tajnika Društva Zdenko Škreb. Tijekom prva tri desetljeća funkciju predsjednika obavljali su redom: Josip Torbarina, Mate Hraste, Zdenko Škreb, Franjo Grčević, Frano Čale, Miroslav Šicel, Radoslav Katičić, Antun Šojat, Anica Nazor, a od 1980. godine do danas Ante Stamać, Joža Skok, Stjepko Težak, Ante Stamać, Zrinka Babić, Borislav Pavlovski, Ivo Škarić, Stipe Botica i Ivana Vidović Bolt. Potpredsjednici Društva bili su Stjepan Ivšić, Ante Stamač, Stjepan Babić i Ida Raffaelli. Tajnici Društva bili su: Zdenko Škreb, Ljudevit Jonke, Rudolf Filipović, Zdravko Malić, Milan Moguš, Damir Kalogjera, Aleksandar Šljivarić, Zlatko Vince, Marko Samardžija, Josip Bratulić, Ivan Martinčić, Zrinka Babić, Ivana Vidović, Tanja Tomašić, Marko Alerić i Davor Nikolić, a drugi tajnici Vojmir Vinja, Rudolf Filipović, Aleksandar Flaker, Krunoslav Pranjić, Zdravko Malić, Josip Vončina, August Kovačec, Ivo Pranjković, Mirko Peti i Boris Kuzmić.
Godine 1952. rad Društva koji je uspješno započet u Zagrebu ubrzo se proširio i na druge kulturne sredine pa su tako do 1980. godine uspješno djelovale i podružnice Društva u kulturnim središtima izvan Zagreba: u Osijeku, Puli, Zadru, Petrinji, Rijeci, Đakovu i Vinkovcima. Već su se tijekom prve dvije godine djelovanja Društva oformili osnovni oblici kasnije aktivnosti Društva – izdavaštvo i djelovanje radnih sekcija, koji su se prvenstveno bavili filološkom problematikom i kulturom hrvatskoga jezika. Radne sekcije koje su aktivno djelovale tijekom prva tri desetljeća Društva su Zagrebački lingvistički krug, Sekcija za teoriju književnosti i metodologiju povijesti književnosti, Sekcija za kulturu hrvatskog književnog jezika, Sekcija za strane jezike, Sekcija za metodiku nastave hrvatskoga književnog jezika i jugoslavenskih književnosti te Sekcija za orijentalistiku, a valja spomenuti i aktivno sudjelovanje Društva u radu tadašnje Međunarodne asocijacije nastavnika ruskog jezika i književnosti te suradnju Društva s međunarodnim društvima International Association of Teachers of English as a Foreign Language i Der Internationale Deutschlehrerverband. Časopisi koji su izlazili između 1950. i 1980. godine su Jezik, Umjetnost riječi, Filologija, Suvremena lingvistika, Književna smotra i Strani jezici. Uz izdavaštvo časopisa u to je vrijeme bila osnovana i Znanstvena biblioteka Hrvatskoga filološkog društva.
Danas Društvo broji ukupno dvanaest odjela i izdaje devet časopisa. Uz to, izdavačkim se radom bavi i pet biblioteka, a u organizaciji Društva redovito se održava nekoliko znanstvenih konferencija i Hrvatski slavistički kongres. Hrvatsko filološko društvo znanstvena je i strukovna udruga ne samo filologa koji žive i djeluju na području Republike Hrvatske, već i dalje, izvan nje, a nerijetko se u rad Društva uključuju i nefilolozi. Društvo danas broji 350 članova.
