Biblioteka Književna smotra pokrenuta je 1992. godine kao prateća aktivnost časopisa za svjetsku književnost Književna smotra. U biblioteci je objavljen cijeli niz djela iz povijesti i teorije književnosti, kulturologije, publicistike te prijevodi poezije.
Knjige se mogu naručiti na adresi: Hrvatsko filološko društvo, Ivana Lučića 3, 10 000 Zagreb, ikurjak@ffzg.hr.*
*Neki naslovi u sunakladništvu s Disputom d.o.o. iz Zagreba naručuju se na disput@disput.hr
Irena Lukšić i Josip Užarević. Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima 1945-1977. 1992.
Riječ je o deskriptivnoj bibliografiji recepcije ruske književnosti u hrvatskim časopisima i novinama nakon Drugog svjetskog rata (1945-1977). Građa je podijeljena na kritičke članke o ruskim autorima i djelima, zatim o kazalištu, društveno-političkoj problematici zanimljivoj s aspekta književnosti te usputnim spominjanjima ruske književnosti.
Dalibor Blažina. Katastrofizam i dramska struktura. 1993.
Autor analitičkim i interpretativnim pristupom dokazuje koherentnost diskurzivnih struktura u djelu jednog od najznačajnijih poljskih dramatičara i romanopisaca između dva svjetska rata – S.I. Witkiewicza. Karakteristična dramska struktura pojavljuje se kao realizacija katastrofičkog književnog sustava.
Morana Čale Knežević. Demiurg nad tuđim djelom. 1993.
Autorica analizira fenomen intertekstualnosti u romanu Ime ruže Umberta Eca. Pritom posebnu pozornost pridaje teorijskom orisu pojma intertekstualnosti, pojavi intertekstualnog vremena, estetskoj upotrebi tekstualnog ponavljanja i intertekstualnosti u Foucaultovom njihalu.
Tirso de Molina. Seviljski zavodnik i Kameni uzvanik. Priredio, prepjevao i razjasnio Mirko Tomasović. 1993.
Dvojezično izdanje (izvornik i prijevod) glasovite drame iz „zlatnog doba“ španjolske književnosti popraćeno je opširnim bilješkama o piscu i djelu, traduktološkim primjedbama te recepciji u hrvatskom kazalištu.
Jerzy Faryno. Dešifriranje ili nacrt eksplikativne poetike avangarde. S ruskoga preveo Radomir Venturin. 1993.
U knjizi su skupljeni radovi poljskoga rusista J. Faryna koji ispituju sustavnost umjetničke prakse avangarde. Autor se u svojim promišljanjima usredotočuje na pojmove dešifriranja, paronimije/anagrama/palindroma i transsemiotičku ljestvicu avangarde.
Mirjana Stančić. Filmska poetika u ranim pripovijetkama Alfreda Döblina. 1994.
Na primjeru pripovijedaka njemačkoga književnika Alfreda Döblina autorica demonstrira funkcioniranje kinostila i filmske poetike u modernoj književnosti.
Višnja Rister. Lik u grotesknoj strukturi. 1995.
Analizirajući obrasce ruskog romana XX. stoljeća (Bjeli, Pilnjak, Oleša, platonov, Bulgakov), autorica glavnu pozornost usredotočuje na imenovanja te kostim i portret lika, koji imaju grotesknu funkciju u književnom djelu.
Suzana Glavaš. Iskustvo i mit u poeziji Umberta Bellintanija. 1995.
Monografija o talijanskom pjesniku Umbertu Bellintaniju podijeljena je na dva dijela: u prvome autorica opširno komentira pjesnikov život i djelo, a u drugom analizira mitopoetsko mišljenje na odabranim pjesmama.
Drukčiji i drugi. Talijanska pripovijetka 20. stoljeća. Priredio Mladen Machiedo. 1995.
Ovaj skupni projekt hrvatskih talijanista prezentira pripovijetke 25-orice autora koji su stilskom raznorodnošću i apartnošću pisma privukli pozornost čitatelja i književnih profesionalaca. Tekstovi su popraćeni kritičkim portretima autora i bio-bibliografskim podacima.
Mácha/Erben/Havliček Borovský. Iz češke preporodne poezije. Priredila i prevela Dubravka Dorotić-Sesar. 1996.
U knjizi su dvojezično (izvornik i prijevod) prezentirani odabrani radovi triju klasika češke preporodne književnosti te opširne kritičke bilješke o piscima.
Klara Gönc Moačanin. Sahrdaya – književno putovanje sa srcem u Indiju. 1996.
Pod ovim su naslovom skupljeni tekstovi iz periodike koji tematski dotiču indijsku književnost i kulturu. Autorica podrobno analizira fenomene karakteristicne za kulturu Istoka i nastoji ih objasniti čitateljima odgojenim u zapadnoj civilizaciji.
Anica Vlašić-Anić. Harms i dadaizam. 1997.
Knjiga je posvećena pitanjima poetike ruskog avangardnog umjetnika Daniila Harmsa (1905-1942). Kontekstualizirajući Harmsa u europske avangardne tokove, autorica povlači tipološku paralelu između dadaističkih i oberiutskih umjetničkih koncepcija.
Nova ruska poezija. Uvod, izbor i prijevod Irena Lukšić. 1998.
Knjiga je svojevrsna antologija neoficijelne ruske poezije posljednje četvrtine XX. stoljeća. U žarištu zbivanja underground kulture toga vremena nalaze se dvije najistaknutije „škole“ – moskovska i petrogradska. Pjesnički radovi prezentirani su dvojezično (original i prijevod).
Soc-art. Zbornik tekstova. Priredila Irena Lukšić. 1998.
Zbornik je sastavljen od dva dijela: u prvome su tekstovi ruskih kritičara o „drugoj književnosti“, dok su u drugome prozni i pjesnički radovi autora koje kritika ubraja u neoavangardu (soc-art).
Ruska emigrantska književna kritika. Zbornik. 1999.
Zbornik se sastoji od članaka najutjecajnijih ruskih kritičara koji su u prvoj polovici XX. stoljeća djelovali u dijaspori. Glavne teme njihovih radova su status i perspektive ruske književnosti u emigraciji, zbivanja u sovjetskom književnom životu te nova viđenja klasike. Među uvrštenim autorima su i Irina Aleksander te Nikolaj Fedorov, koji su djelovali u Hrvatskoj.
Šezdesete. Zbornik. Priredila Irena Lukšić. 2000.
Zbornik je sastavljen od tekstova domaćih i stranih autora koji s različitih aspekata dotiču 60-e godine XX. stoljeća nastojeći obuhvatiti nova područja širenja tzv. visoke kulture. Osim ogleda o najznačajnijim autorima i djelima 60-ih, u knjigu su uvrštena i osobna svjedočenja likovnih umjetnika i glazbenika.
Zvonko Kovač. Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti. 2001.
U knjigu su uvrštene studije koje problematiziraju status slavenskih književnosti s gledišta interkulturalnosti. Posebnu pozornost autor posvećuje povijesti slavenske filologije i komparativnim istraživanjima južnoslavenskih književnosti. U poglavlju analize književnih djela prezentirani su radovi o Ivi Andriću, Meši Selimoviću, Musi Ćazimu Ćatiću i Vladanu Desnici.
Nikica Talan. Pjesništvo Eugenia de Andradea i srednjovjekovna galješko-portugalska ljubavna lirika. 2001.
U prvome dijelu knjige autor upućuje na društvene, povijesne i poetičke karakteristike srednjovjekovnog galješko-portugalskog pjesništva, dok u drugom i trećem dijelu analizira neotrubadurizam u opusu suvremenog portugalskog autora de Andradea. Sažeti prikaz de Andradeova pjesništva u kontekstu trubadurske književne tradicije izložen je na portugalskom jeziku.
Zdravko Malić. Mickiewicz itd. Priredila Dragica Malić. 2002.
U knjizi su sabrane studije o autorima i djelima iz novije poljske književnosti – od Adama Mickiewicza do Czeslava Milosza. Posebno poglavlje bavi se obilježjima poljske avangardne proze i književnosti za djecu.
Egzil, emigracija, novi kontekst. Zbornik. Priredila Irena Lukšić. 2002.
Zbornik sadrži radove eminentnih domaćih i stranih autora koji s različitih aspekata prilaze pojmu egzila i izmještenosti. Akcent je na pomicanjima subjekta i mjesta u kulturi te s time u svezi definiranju konteksta kao prirodnog okruženja.
Klara Gönc Moačanin. Izvedbena obilježja klasičnih kazališnih oblika. 2002.
Autoričina pozornost koncentrirana je na obilježja tri klasična kazališna oblika: grčku tragediju, indijsku natyju i japanski no. U tom smislu bavi se tekstom, glazbom i plesom, izvođačima i scenom.
Boris Senker. Kazališne razmjene. 2002.
U knjigu su sabrane studije uglednog hrvatskog teatrologa koje se bave različitim aspektima kazališne umjetnosti: dramskim tekstovima, režijom, glumom i periodikom. Autorovu pozornost osobito privlače intertekstualne veze domaćih klasika sa svjetskim kulturnim kontekstom.
Hrvatska i svijet. Zbornik. 2002.
U zbornik su uvršteni tekstovi istaknutih domaćih i stranih autora koji problematiziraju hrvatske književne teme u odnosu na strane kulture. Ključno poglavlje pritom je „čitanje Krleže“ iz perspektive stranih slavista.
Marijan Šabić. Feljtonistički diskurz i nacionalnointegracijska paradigma. 2003.
Autor se bavi feljtonom kao žanrom koji je odigrao značajnu ulogu u nacionalnom osvješćivanju slavenskih naroda. Posebna pozornost posvećena je primjerima funkcionalizacije feljtonističkog diskurza u češkoj i hrvatskoj književnosti.
Marija Paprašarovski. Semiotičko brušenje kazališta. 2003.
Autorica problematizira semiologiju kazališta na podlozi opće teorije o znakovima, oslanjajući se pretežito na naslijeđe francuskih teoretičara 60-ih i 70-ih godina XX. stoljeća. Posebno poglavlje bavi se odnosom semiologije kazališta prema teatrologiji.
Irina Aleksander. Svi životi jedne ljubavi. Prevela s ruskog i priredila Irena Lukšić. 2003.
Riječ je o memoarskoj ostavštini ruske emigrantske spisateljice Irine Kunine Aleksander, koja je između dva svjetska rata djelovala u Hrvatskoj. Izdanje prate bogati dodaci, koje je sastavila Jadranka Pintarić.
Jadranka Pintarić. U smjeru meridijana. 2003.
Riječ je o knjizi suvremene hrvatske književne kritičarke koja sabire prikaze najznačajnijih djela iz svjetske literature. Tekstovi su svojedobno objavljeni u novinama, časopisima i na televiziji, a ovdje prezentirani nude jedinstvo pogleda na recentna zbivanja u sferi recepcije stranih književnosti u hrvatskoj kulturi.
Nikica Talan. Religiozno-metafizička problematika u pjesništvu Jorge de Sene. 2003.
U monografiji o najvećem pjesniku u portugalskoj književnosti poslije Pessoe autor izdvaja transcendenciju kao dominantno obilježje de Senina pjesništva. Opširan sažetak o pjesniku i njegovu djelu napisan je na portugalskom.
Helena Peričić. Posrednici engleske književnosti u hrvatskoj književnoj kritici. 2003.
Autorica istražuje različite tipove recepcije engleske književnosti u hrvatskoj kritici od 1914. do 1940. godine. U tom smislu predstavlja radove istaknutih hrvatskih literarnih kritičara, analizira institucije, časopise i vrste prijevoda te podastire bibliografiju odjeka engleske književnosti u Hrvatskoj.
Ivo Vidan. Tumačiti auru. 2003.
Istaknuti hrvatski anglist sakupio je priloge iz periodika koji tematski dotiču relevantna zbivanja na anglofonoj literarnoj sceni te priloge o hrvatskoj književnosti koji su objavljeni u stranim časopisima. Posebnu skupinu čine radovi o dodirima s klasicima te recepciji djela engleskoga govornog područja u hrvatskoj kulturi.
XX. stoljeće. Zbornik. Priredila Irena Lukšić. 2003.
Zbornik prezentira radove domaćih i stranih autora o najznačajnijim osobama, djelima i poetikama XX. stoljeća. Posebno poglavlje čine tekstovi koji problematiziraju novo „čitanje“ tradicije.
Razvaline ljubavi. Mala antologija najnovijeg portugalskog pjesništva. Priredio i preveo Nikica Talan. 2004.
Antologija prezentira izabrane radove petnaestorice portugalskih pjesnika mlađega naraštaja, koji su se afirmirali krajem XX. stoljeća. Pjesme su popraćene bio-bibliografskim bilješkama o autorima.
Zdravko Malić. Iz povijesti poljske književnosti. Priredila Dragica Malić. 2004.
Knjiga studija najznačajnijeg hrvatskog polonista podijeljena je na dva dijela: u prvome dijelu autor je izložio povijest poljske književnosti od njenih početaka (XII. stoljeće) do sredine 70-ih godina XX. stoljeća, a u drugome svoja viđenja poljske proze.
Sanja Veršić. Kultura kao semiotički problem u djelu Jurija Lotmana. 2004.
Autorica problematizira status i tipologiju kulture u znanstvenom svijetu istaknutog ruskog semiotičara Jurija Lotmana. Posebnu pozornost usredotočila je na mjesto umjetnosti u Lotmanovu sustavu kulture.
Nikita Nankov. Postmodernizam i kulturni izazovi. S engleskog prevela Marija Paprašarovski. 2004.
Knjiga je podijeljena na tri tematske cjeline: u prvoj autor problematizira Ecov, Ricoeurov i Sartreov prinos teoriji postmodernizma, u drugoj raspravlja o kultnim filmovima s kraja XX. stoljeća a u trećoj prati trag filozofije europskog modernizma i njen odnos prema postmodernizmu.
Raspušten ritam. Antologija pjesništva brazilskog modernizma. Priredio i preveo Nikica Talan. 2004.
Antologija sadrži opširan kritički pogled na brazilski književni život koji je iznjedrio modernizam te radove petnaestorice najistaknutijih predstavnika moderne poezije. Radovi su popraćeni bio-bibliografskim podacima o autorima.
Lech Pazdzierski. Julije Benešić i Poljaci. Priredio Dušan-Vladislav Pazdjerski. 2004.
Knjiga istaknutog poljskog slavista problematizira hrvatsko-poljske povijesne kontakte i kulturna prožimanja. Posebna pozornost posvećena je prevođenju književnih tekstova, u čemu je istaknutu ulogu odigrao Julije Benešić.
Zdravko Malić, Gombrowicziana. Priredila Dragica Malić. 2004.
Ovo je opus magnum najznačajnijeg hrvatskog polonista Zdravka Malića, koji prezentira dugogodišnje bavljenje životom i djelom poljskog književnika Witolda Gombrowicza. Prvi dio knjige donosi studije o poetici Gombrowicza, a drugi dio malu antologiju najvažnijih djela poljskoga pisca.
Zvonko Kovač, Međuknjiževna tumačenja. 2005.
Riječ je o studijama na temu interkulturalnosti južnoslavenskog prostora te analizama nekih književnih djela koja su obilježila 20. stoljeće.
Dalibor Blažina, U auri Dušnog dana. 2005.
Knjigu čine studije posvećene poljskoj književnosti, s posebnim osvrtom na romantizam i njegovo značenje.
U sjeni Pessoe. I. Antologija portugalskog pjesništva XX. stoljeća, sv. prvi. Priredio i preveo Nikica Talan, 2005.
Antologija sabire reprezentativne pjesničke osobnosti portugalske književnosti i njihove najznačajnije radove. Knjiga ima predgovor i bio-bibliografske dodatke.
Ruska emigrantska književnost u Hrvatskoj. Bibliografija. Sastavila Greta Šimičević, 2005.
Premda u „žanru“ bibliografije, ova knjiga na čitak i pregledan način predstavlja recepciju tri vala ruske emigrantske književnosti u Hrvatskoj.
Nikica Talan, Suživot s Portugalom. 2005.
Riječ je o zbirci ogleda o hrvatsko-portugalskim kulturnim prožimanjima. Tekst je na hrvatskom i portugalskom, a kao „ilustracija“ uvršteni su i prijevodi hrvatskih autora na portugalski.
U sjeni Pessoe. II. Antologija portugalskog pjesništva XX. stoljeća, sv. drugi. Priredio i preveo Nikica Talan, 2005.
Antologija prezentira najistaknutije pjesnike portugalskog jezičkog izraza. Knjiga je opremljena opširnim bilješkama o autorima i njihovim djelima.
Eça de Queiros, Odabrane pripovijetke. S portugalskog preveo Nikica Talan. 2005.
Izdanje donosi reprezentativne radove najprevođenijeg portugalskog pisca XIX. stoljeća, autora čiji je izraz označio prekretnicu u novijoj luzofonskoj književnosti.
Lasta Prijatelj, Dramski oblik mitske strukture. 2006.
Autorica se bavi problemima dramatizacije romana Mihaila Bulgakova Majstor i Margarita.
Reinhard Lauer, Okviri hrvatske književnosti. Kroatističke studije. 2006.
Knjiga uglednog njemačkog slavista sastoji se od 17 studija koje problematiziraju hrvatski književni život od ilirizma do naših dana.
Ruski emigranti u Hrvatskoj između dva rata. Rubovi, memorija. Priredila Irena Lukšić. 2006.
Zbornik prezentira radove domaćih i stranih stručnjaka za kulturu ruske emigracije, koji valoriziraju doprinos ruskih umjetnika hrvatskoj kulturi i tako pozicioniraju Zagreb kao jedan od važnijih središta ruske kulture u dijaspori.
Marcel Proust, Pisma. Prevela Marija Paprašarovski. 2006.
Knjiga sadrži izbor iz korespondencije slavnog francuskog književnika, koji predstavlja Prousta i njegovo okruženje kao zanimljiv literarni fenomen.
Irena Lukšić, Ogledi o ruskoj književnosti. 2006.
Autorica predstavlja najznačajnije osobnosti ruske literature od modernizma do postmodenizma (Čehova, Harmsa, Platonova, Aleksanderovu, Solženicina, Brodskog, feminističku književnost, Pelevina i Stogoffa).
Sanja Nikčević, Gubitnički genij u našem gradu. 2006.
Knjiga sadrži studije o šest najznačajnijih američkih autora i tri dominantne teme suvremene američke drame.
Šezdesete / The Sixties. Priredila Irena Lukšić 2007.
Zbornik donosi radove koji tematiziraju fenomen 60-ih godina XX. stoljeća s aspekta politike, masovnih medija, umjetnosti, književnosti i osobnih doživljaja pojedinih aktera «revolucije».
Brodski! Život, djelo (1940-1996). Priredila Irena Lukšić. 2007.
Zbornik okuplja žanrovski raznovrsne tekstove koji problematiziraju život i djelo najvećeg ruskog pjesnika XX. stoljeća.
Irina Aleksander, Samo činjenice, molim! Priredila Irena Lukšić. 2007.
Knjiga rusko-hrvatske spisateljice I. Aleksander sastoji se od autobiografskog romana, publicističkih tekstova te dokumentarne građe (pisma), kao i ulomaka iz djela drugih autora (Anais Nin, Rebecca West) koji je spominju u širem kulturološkom kontekstu.
Božidar Alajbegović, Utočište od riječi. 2007.
U knjizi najpoznatijeg literarnog blogera (javlja se pod imenom Knjiški moljac) skupljeno je šezdesetak prikaza knjiga stranih autora. Tekstovi su prethodno objavljeni u časopisima i na blogu.
Katica Ivanković, Češki poetizam u zrcalu djela Karela Teigea. 2007.
Istražujući smisao i obilježja češke povijesne avangarde, autorica osobitu pozornost posvećuje opusu jednog od najistaknutijih sudionika češkog književnog života.
Antologija afričkog pjesništva portugalskog jezičnog izraza. Priredio i preveo Nikica Talan 2009.
Riječ je o reprezentativnom izboru pjesničke produkcije iz afričkih zemalja portugalskog jezičnog izraza. Osim uvoda u temu – tu su i bilješke o najistaknutijim pjesnicima.
Nikica Talan, Između Hrvatske i Portugala. 2009.
Autor istražuje kulturno-povijesne veze između Hrvatske i Portugala.
Lech Pazdzierski, Hrvatske teme, 2009.
Studije uglednog poljskog kroatista o hrvatsko-poljskim kulturnim prožimanjima.
Zdravko Malić, Prema Krleži. 2009.
Studije najvažnijeg hrvatskog polonista XX. stoljeća o Krleži i njegovom europskom kontekstu (s osobitim osvrtom na Poljsku).
Sedamdesete. Zbornik. Priredila Irena Lukšić. 2010.
Zbornik sadrži tekstove koji problematiziraju kulturne fenomene 70-ih godina prošloga stoljeća.
Irena Lukšić, Vjesnici nove književnosti. Prikazi, recenzije, nacrti. 2010.
U knjigu je uvršteno 25 tekstova o izdanjima koja su bitno pridonijela svekolikom «doživljaju» ruske književne kulture XX. stoljeća.
Zlatan Mrakužić, Književnost eskapizma, 2010.
Autor se bavi genezom i formama žanrovske književnosti.
Iva Polak, Razvoj književne proze australskih Aboridžina, 2011.
U knjizi se daje uvid u nastanak, praksu i tumačenja proznog stvaralaštva australskih Aboridžina.
Nataša Govedić, Subjekt izvan kontrole, 2011.
Studije o subjektu u izvedbenim umjetnostima.
Irina Aleksander, Douglas Tweed i ostali. Priredila Irena Lukšić. 2011.*
Treća knjiga o ruskoj emigrantskoj književnici koja je između dva rata djelovala u Hrvatskoj.
Irena Lukšić, Blagovati na tragu klasika, 2011*.
Kulinarski vodič kroz biblioteku Na tragu klasika s receptima za jela i esejima o biblioteci, njenim autorima i suradnicima te vremenu u kojemu knjige žive.
Sonja Bašić, Veliki anglo-američki pripovjedači našega doba, 2012
Autorica prezentira osnovne značajke engleskih i američkih klasika koji su obilježili književnost XX. stoljeća
Sintija Čuljat, Poetika prostora: Kovačić, Novak i Hardy, 2012.
U središtu zanimanja ove studije značenje je prostora kod trojice važnih autora XX. stoljeća: Ante Kovačića, Vjenceslava Novaka i Thomasa Hardyja.
Vanja Polić, Istinito, prirodno, različito, 2012.
Autorica istražuje autolegitimacijske strategije ranog britanskog romana.
Irena Lukšić, Gradovi, sela, dvorci, 2012.*
U ovom neobičnom vodiču kroz stvarne i nestvarne gradove u književnim djelima autorica je uvrstila i niz priloga „običnih“ čitatelja kao i eseje koji komentiraju literaturu i putovanja.
Marijan Šabić, Hrvatsko-češke književne veze, 2013.
Autor istražuje češko-hrvatska književna prožimanja u XIX. stoljeću.
Irena Lukšić, Idoli i barabe, 2014.*
Autorica istražuje mjesto i funkciju slavnih osoba u književnim djelima.
Irena Lukšić, Klasici ostavljeni mačkama, 2015.*
Držeći se začudne perspektive autorica motri svijet književnih djela iz mačjega očišta.
Jerzy Giedroyc, Autobiografija na sve četiri. S poljskoga preveo Adrian Cvitanović. 2016.*
Autor obrađuje kulturu poljske dijaspore u vrijeme hladnoga rata i otkriva svoju ulogu u njoj.
Tatjana Šepić, Romantizam u ženskome rodu: Orkanski visovi Emily Brontë i Mauprat George Sand, 2017.
Uspoređujući dva romana europskoga romantizma autorica sintetizira poetička obilježja i duh vremena XIX. stoljeća