Odjel za stariju hrvatsku književnost

Plan i program stručnog kolokvija Starija hrvatska književnost – stanje u struci koji će se održati u četvrtak 14. prosinca u Vijećnici Filozofskog fakulteta s početkom u 10 sati možete pronaći ovdje.

 

“DIGITALIZACIJA ANONIMNIH RUKOPISNIH ZBIRKI LIRIKE 16. i 17. STOLJEĆA”

STRUČNI KOLOKVIJ ODJELA ZA STARIJU HRVATSKU KNJIŽEVNOST HFD-a

 (Kabinet B-110 (Pročelnička soba) na Odjelu za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu)

Zagreb, 28. lipnja 2024.

Poveznicu za online praćenje sastanka možete pronaći ovdje.

Odjel za Stariju hrvatsku književnost organizira drugi kolokvij u započetom nizu kolokvija koji su tematski usmjereni na problematiku dostupnosti i digitalizacije stare građe potrebne istraživačima. Odabrali smo za početak planiranog rada raspravu o prijedlogu digitalizacije, transkripcije i stručne obrade nekoliko rukopisnih zbirki lirike ranog novovjekovlja deponiranih u Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku. U odabiru zadatka Odjel se rukovodio potrebom koju je poodavno uočio Milan Rešetar: “jer će biti ipak najbolje da se, kad ustreba, napose sastavi i izda zaseban zbornik takih bezimenih pjesama” (Pjesme Šiška Menčetića i Džore Držića, 1937: IX).

Okvirne smjernice o potrebi zajedničkog rada na digitalizaciji depozitara i stručnih korisnika raspravljene su na prvom kolokviju “Starija hrvatska književnost – stanje u struci – osuvremenjivanje pristupa građi i njezina digitalizacija”. Tom je prilikom izlagalo deset sudionika iz različitih područja, stručnjaka za rukopisnu kulturu ranog novovjekovlja, povijesti književnosti i jezikoslovlja te iz bibliotekarstva i informacijskih znanosti. Izlagali su: Ivan Lupić, Sveučilište u Rijeci; Sanja Kosić, Sveučilišna knjižnica u Rijeci; Sofija Klarin, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu; Josipa Vragolov, Znanstvena knjižnica u Dubrovniku; Danko Tkalec, Point iz Varaždina; Ante Gverić, Državni Arhiv u Zadru; Nevenka Kalebić, Sveučilište u Zadru; Irena Bratičević, Filozofski fakultet u Zagrebu; Marijana Horvat, Institut za hrvatski jezik, Zagreb; Ana Mihaljević, Staroslavenski institut.

Bibliotekari su predstavili dosadašnje rezultate u digitalizaciji, probleme i planove. Obrazloženi su i interdisciplinarni aspekti digitalizacije, a posebice poticajno ozračje za daljnja istraživanja stvorile su prezentacije postignutih rezultata rada na nekoliko završenih znanstvenih projekata kao primjeri dobre prakse iz istraživanja stare građe i njezine digitalizacije.

Pojedini aspekti izlaganja posebno su se odnosili na problem dostupnosti građe u izvornom i digitaliziranom obliku. Stoga će se rasprava na drugom kolokviju, planiranom za 28. lipnja 2024, naslovljenom “Digitalizacija anonimnih rukopisnih zbirki lirike 16. i 17. stoljeća” osloniti na rezultate rasprave prvog kolokvija. Sudionici bi trebali raspraviti i isplanirati potrebne korake za realizaciju prvog konkretnog zadatka: digitalizaciju i umrežavanje stručne obrade podataka o različitim postojećim zbirkama lirike (bezimenih) autora 16. i 17. stoljeća. Rukopisni zapisi pjesama koje namjeravamo obraditi u prvoj etapi rada čuvaju se u Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku. Zato će u prvoj fazi digitalizacije, transkripcije i stručne obrade rukopisa biti uključeni Odjel za Stariju hrvatsku književnost pri HFD-u i Znanstvena knjižnica u Dubrovniku, a u daljnjim fazama rada Znanstvena knjižnica u Zadru i Arhiv HAZU, Biblioteka Male braće u Dubrovniku, Nacionalna i sveučilišna knjižnica te druge biblioteke i arhivi.

Cilj rada na rukopisima je digitalizacija pretražive i transkribirane građe, stvaranje protokola za povezivanje s mogućnošću nadogradnje sustava, portala koji uvezuje dostupnu građu i omogućuje korisnicima da vlastitim prilozima obogaćuju mrežni fundus. U transkripciju valja uključiti članove Odjela za stariju književnost i povjesničare jezika. U predlaganju radnog zadatka Odjel se rukovodio potrebom da korisnici i depozitari usuglase prioritete u digitalizaciji, kao i stvaranjem oglednog modaliteta u pretraživanju građe te predstavljanjem načina pretraživanja meta podataka kojima korisnici dolaze do specijalističkih znanja. Građa mora biti i transkribirana i pretraživa zbog olakšanog pristupa širem krugu korisnika.

Rezultati rada bit će usmjereni i prema projektu uspostave Hrvatske digitalne knjižnice, što potencijalno nudi rješenje mnogih problema oko olakšavanja dostupnosti građe ukoliko knjižnica bude kao krajnji cilj imala otvoreni pristup, nesmetanu mogućnost fasetiranog oblika pretraživanja i uvezivanje portala koji posjeduju bogat mrežni fundus s omogućenim sustavom nadgradnje.

Divna Mrdeža Antonina,

Voditeljica OzSHK HFD-a

 

 

 

 

 

Plan i program stručnog kolokvija Starija hrvatska književnost – stanje u struci koji će se održati u četvrtak 14. prosinca u Vijećnici Filozofskog fakulteta s početkom u 10 sati možete pronaći ovdje.