Odjel za kulturu hrvatskoga jezika

Voditeljica odjela: dr. sc. Dubravka Smajić

Odjel za kulturu hrvatskoga bavi se raznolikom djelatnošću: predavanjima, lekturama, prijevodima, organizacijom međunarodnih skupova i događanja, izdavaštvom.

 

Časopis LAHOR– Godine 2005. osnovan je LAHOR: časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik. Časopis ima međunarodno uredništvo i objavljuje dva broja godišnje. Više o časopisu i svi dosad izišli brojevi mogu se naći na posebnoj stranici HFD-a. ISSN: 1846-2197, e-ISSN: 1848-4972.

više…

 

Znanstveni skup HIDISSvake druge godine u Zagrebu se organizira međunarodni znanstveni skup HIDIS koji se poglavito bavi hrvatskim kao inim jezikom. Prvi je takav skup: HIDIS – hrvatski kao drugi i strani jezik održan 2005. godine, drugi 2007. godine, treći 2010. Ove, 2012. godine skup će se održati 19-21. prosinca.

više…

 

BIBLIOTEKA KROATINI – obuhvaća dva niza izdanja s dvije inačice jednakoga glasovnoga sastava koje, međutim, nisu istoizraznice ni u pismu ni u govoru. Glavna je urednica Biblioteke Zrinka Jelaska.

Dosad je u nizu KroatINI izišlo nekoliko knjiga. Prva je leksički priručnik za početno učenje hrvatskoga M. Bošnjak, L. Cvikić (2012) Hrvatski u malom prstu 1. Uz nju su objavljeni e-rječnici različitih jezika uz taj priručnik čije su urednice Z. Jelaska i G. Dobravac (engleski, talijanski) uz trećega urednika za pojedine jezike (španjolski, njemački, slovački…).

U nizu Kroatini izišla je prva knjiga: S. Rittgasser i Lj. Kolenić (2012) Hrvatsko-njemački rječnik jezikoslovnoga nazivlja / Kroatisch-Deutsches Wörterbuch Linguistischer Termini. 

više…

Krug predavanja U Osijeku pod nazivom Jezikom do kulture

Kako zdravom komunikacijom stvoriti kreativno ozračje

 

Odjel za kulturu hrvatskoga jezika na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku pokreće krug predavanja o kulturi hrvatskoga jezika pod nazivom Jezikom do kulture.

U tom nizu prvo je predavanje održala dr. sc. Jasna Šego, izvanredna profesorica na Odjelu društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta u Slavonskome Brodu. Tijekom svojega radnog vijeka predavačica se stručno i znanstveno usavršavala na sveučilištima u Kanadi, Americi i Australiji. Predavala je na više fakulteta u Zagrebu. Duži niz godina bavila se pitanjem govorništva, što je 2005. godine rezultiralo njezinom knjigom Kako postati uspješan govornik.

Predavanje je izv. prof. dr. sc. Jasna Šego održala 28. svibnja 2024. u svečanoj dvorani Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti. Tema je predavanja bila Zdravom komunikacijom do kreativna ozračja, a predavačica se bavila pitanjima što je kvalitetna komunikacija, kako unaprijediti komunikacijske vještine, kako komunicirati na radnome mjestu, osobito u odgojno-obrazovnim ustanovama, te može li uistinu „riječ posjeći jače od mača“.

Krug predavanja U Osijeku pod nazivom Jezikom do kulture

Zašto su arhaizmi potrebni današnjem čitatelju

Odjel za kulturu hrvatskoga jezika pokrenuo je krug predavanja pod nazivom Jezikom do kulture i u četvrtak, 6. lipnja 2024., u prostoru Nadbiskupijskoga vikarijata u Osijeku, u suradnji s osječkom Udrugom katoličkih intelektualaca, upriličio je drugo ovogodišnje predavanje.

Dr. sc. Irena Krumes, docentica na  Odjelu društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta u Slavonskome Brodu, održala je izlaganje pod naslovom Zašto su arhaizmi potrebni današnjem čitatelju – o jeziku Ivane Brlić-Mažuranić.

Nazočne je u ime UKI-ja pozdravila predsjednica te udruge prof. dr. sc. Ružica Pšihistal, a voditeljica Odjela za kulturu hrvatskoga jezika HFD-a izv. prof. dr. sc. Dubravka Smajić predstavila je život i rad predavačice.

Doc. dr. sc. Irena Krumes živi i radi u Slavonskome Brodu. Svoj je znanstveni rad usmjerila prema ranom učenju i podučavanju hrvatskoga kao materinskoga jezika te lingvodidaktici, a bavi se i poviješću jezika, leksikologijom, leksikografijom i terminologijom. Autoricom je više od šezdeset stručnih i znanstvenih radova, koje je izlagala u zemlji i inozemstvu.

U izlaganju je doc. Krumes pojasnila ulogu i vrste arhaizama u književnoumjetničkim djelima, problematizirala je pitanje koliko su arhaizmi obilježje jezičnoga identiteta i koliko zasićenost teksta arhaizmima utječe na razumijevanje književnoga djela – a sve to na primjeru proze Ivane Brlić- Mažuranić. Slušateljstvo je posebno zanimalo pridonose li arhaizmi leksičkoj kompetenciji najmanjih čitatelja.