{/tip}Dr. sc. Marija Turk, red. prof. (predsjednica)
Dr. sc. Ivana Vidović Bolt, izv. prof.
Dr. sc. Željka Fink, red. prof.
Dr. sc. Marko Samardžija, red. prof.
Dr. sc. Dubravka Sesar, red. prof.
Maja Opašić, prof. (tajnica)
Peti hrvatski slavistički kongres
Peti hrvatski slavistički kongres održan je u Rijeci od 7. do 10. rujna 2010. godine, a organizirali su ga Hrvatski slavistički odbor Hrvatskoga filološkog društva i Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Kongres je održan pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora Luke Bebića. Počasni odbor činili su župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i dekan Filozofskoga fakulteta u Rijeci Predrag Šustar te predsjednik uprave Školske knjige Ante Žužul. Predsjednica Organizacijskog odbora bila je Marija Turk, a ostali su članovi: Stipe Botica (predsjednik HFD-a), Irvin Lukežić, Krešimir Nemec, Bernardina Petrović, Marko Samardžija, Ines Srdoč-Konestra (zamjenica predsjednice), Milorad Stojević, Diana Stolac i Karol Visinko te tajnice Maja Opašić i Saša Potočnjak.
Na Kongresu su dodijeljena priznanja istaknutim znanstvenicima (poveznica na priznanja) :
Nagrada Stjepana Ivšića jezikoslovnomu kroatistu Josipu Siliću
Nagrada Antuna Barca književnoznanstvenomu teoretičaru i književnomu povjesničaru Viktoru Žmegaču
Nagrada Vatroslava Jagića mađarskom kroatistu i slavistu Istvánu Nyomárkayu.
Drugi radni dio Kongresa odvijao se u sljedećim paralelnim tematskim sekcijama:
U prvom radnom dijelu Kongresa održana su tri plenarna izlaganja: prof. emeritus Iva Lukežić održala je predavanje na temu “Hrvatski” u aktualnome lingvističkom i izvanjezičnom kontekstu; redovita profesorica Filozofskoga fakulteta u Rijeci Danijela Bačić-Karković posvetila je izlaganje temi Od dekonstrukcije do rekonstrukcije ili od Kamova do Fabrija i dalje, a slovački kroatist Ján Jankovič izlagao je o Tezama istraživanja legende o Zrinskom u hrvatsko-slovačkom kontekstu.
I. Hrvatskoglagoljska i paleoslavistička problematika,
II. A Slavenski kontekst hrvatskoga jezika,
II. B Slavenski kontekst hrvatske književnosti i kulture,
III. Čakavska sastavnica hrvatskoga jezika, književnosti i kulture,
IV. Kodificiranje i kultiviranje hrvatskoga jezika u XX. stoljeću,
V. Visoko i nisko u hrvatskoj književnosti i kulturi,
VI. Konstrukcija i de(kon)strukcija kanona (U povodu 100. obljetnice smrti Janka Polića Kamova) i
VII. Hrvatski jezik i književnost u nastavi.
Za sudionike je organiziran stručni izlet na otok Krk na kojem su se upoznali s bogatom glagoljaškom i ostalom kulturnom baštinom.Na Kongresu je održano180 izlaganja. Najviše je izlaganja bilo u V. sekciji te II. A i IV. sekciji. Sudjelovalo je 240 sudionika: 210 izlagača i 30 slušača. Sudionici su najvećim dijelom bili iz Hrvatske, ali je bilo i 60 sudionika iz ostalih europskih i svjetskih zemalja (Australija, Austrija, BIH, Italija Mađarska, Makedonija, Norveška, Njemačka, Poljska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina).
O Petom hrvatskom slavističkom kongresu je rečeno:
Hrvatski slavistički kongresi za našu su sredinu važni zato što hrvatski jezik, književnost i kulturu stavljaju ponajprije u kontekst srodnih jezika, na kojima se lako uspoređuju drukčije književne tradicije i koji lako povezuju različite kulture. Različitost među najsličnijima najbolji je jamac i čuvar vlastitoga identiteta. Odnos stranih slavističkih sredina prema kroatistici razlikuje se ovisno o njihovoj filološkoj tradiciji, a ona je i danas opterećena jednostranim ideološkim utjecajima. Status kroatistike određuju ponajprije njoj srodne filologije u najpriznatijim slavističkim, a to znači slavenskim akademskim sredinama. Drugim riječima, stekne li kroatistika autonoman stručni i znanstveni status na praškom, varšavskom ili moskovskom sveučilištu, dobit će ga i na zapadnoeuropskim sveučilištima. Pritom kroatistika ne može od drugih očekivati više nego što je sama spremna pružiti. Za afirmaciju kroatistike nisu, naravno, dovoljni sami slavistički kongresi, nego treba ustrajno i sustavno raditi između njih i onda na njima prezentirati rezultate. Zato je iznimno važno da hrvatski slavistički kongresi privuku strane kroatiste i strane slaviste koji se bave i kroatističkim pitanjima.
Na kraju valja dodati da su mediji dobro pratili kongres, što potvrđuje da i krajnje ozbiljan znanstveni događaj može privući pozornost šire javnosti.
(D. Sesar, Tradicija se nastavlja, Vijenac, rujan 2010.)
U tijeku su završne pripreme za tiskanje Zbornika radova Petoga hrvatskog slavističkog kongresa (knjiga I. i II., ur. Marija Turk i Ines Srdoč-Konestra).
Aktivnosti Hrvatskog slavističkog odbora
U tijeku su pripreme za odlazak hrvatskih znanstvenika na XV. međunarodni slavistički kongres koji će se održati u Minsku (Bjelorusija) 2013. godine.
1. dokument – Popis hrvatskih sudionika, (preuzmite dokument 
)
2. dokument – Upute autorima, (preuzmite dokument 
)