Krug predavanja u Osijeku pod nazivom Jezikom do kulture
Mađarski jezik i jezik Hrvata u Mađarskoj u doba globalizacije
Odjel za kulturu hrvatskoga jezika nastavlja svoj ovogodišnji krug predavanja pod nazivom Jezikom do kulture u utorak, 20. siječnja 2026., na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, gdje je u suradnji s Katedrom za hrvatski jezik toga fakulteta upriličio drugo ovogodišnje predavanje.
Nazočne je u ime Katedre i HFD-a pozdravila voditeljica Odjela za kulturu hrvatskoga jezika izv. prof. dr. sc. Dubravka Smajić te je predstavila život i rad predavačice doc. dr. sc. Timeje Bockovac.
Dr. sc. Timea Bockovac, docentica na Filozofskom fakultetu u Pečuhu, održala je predavanje pod naslovom Mađarski jezik i jezik Hrvata u Mađarskoj u doba globalizacije. Poslijediplomski studij lingvistike, smjer sociolingvistike završila je na Doktorskoj školi Filozofskoga fakulteta u Pečuhu i doktorirala 2018. godine s temom Jezično stanje Hrvata u Mađarskoj i perspektive očuvanja jezika kroz prizmu jezičnih prava. Svoj je znanstveni rad usmjerila prema pitanjima jezika manjina, manjinskih jezičnih prava, odnosa jezika i identiteta te dvojezičnosti govornika manjinskih jezika. U svojim radovima bavi se i metodikom nastave manjinskih jezika, planiranjem nastavnih sadržaja i organizacije nastave manjinskoga jezika, a zastupljene su i teme o stručnom prijevodu i teoriji prevođenja.
Dr. sc. Bockovac izlagala je na međunarodnim slavističkim kongresima i na pedesetak međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Autoricom je više od 60 znanstvenih i stručnih radova.
Predavanje dr. sc. Bockovac pokazuje kako mađarski jezik uživa iznimno visok prestiž u Mađarskoj kao temelj nacionalnoga identiteta i kulture. Status i položaj jezika reguliran je zakonskim i podzakonskim aktima (npr. Zakon o jeziku reklama), djelovanjem Instituta za jezik pri Mađarskoj akademiji znanosti (MTA), raznim kampanjama i odgojno-obrazovnim sadržajima koji naglašavaju izričito purističku jezična praksu. Takav se pristup temelji na tradiciji pokreta tzv. „njegovanja jezika“ koji promiče jezičnu ispravnost i sprječava devijacije od standardne norme.
Ustav Mađarske jamči pravo na uporabu 13 manjinskih jezika, uključujući i hrvatski. Suodnos većinskoga i manjinskoga jezika uglavnom je pozitivan na institucionalnoj razini, s podrškom dvojezičnoga obrazovanja i medija, ali jezična praksa varira ovisno o pojedinim regijama i subetničkim skupinama. Hrvatska manjina u Mađarskoj uživa visok stupanj kulturne autonomije, ali unatoč tome dr. Bockovac ističe da se posljednjih desetljeća ipak bilježi nagli pad broja govornika hrvatskoga kao materinskoga jezika.
U izlaganju su prikazani primjeri suvremene mađarske jezične prakse usmjerene na sprječavanje prodora stranojezičnih elemenata, a upozorilo se i na rezultate istraživanja o jezičnim stavovima srednjoškolaca, polaznika dvojezičnih hrvatsko-mađarskih gimnazija.
Predavanje su slušali studenti osječkoga Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti te zainteresirana stručna i ostala javnost.
