Krug predavanja u Osijeku pod nazivom Jezikom do kulture
Predavanje uz predstavljanje knjige prof. dr. sc. Sanje Vulić
Neotuđeni u tuđini. Iz književnosti Hrvata u manjinskim zajednicama
U povodu obilježavanja 75. obljetnice Hrvatskoga filološkog društva u Osijeku je 1. travnja 2025. u Vikarijatu Osijek predstavljena knjiga Neotuđeni u tuđini. Iz književnosti Hrvata u manjinskim zajednicama dr. sc. Sanje Vulić, sveučilišne profesorice u miru.
Svečano predstavljanje knjige uz prateće autoričino predavanje o književnom stvaralaštvu Hrvata koji žive dijaspori, točnije u hrvatskim manjinskim zajednicama u inozemstvu, organizirao je Odjel za kulturu hrvatskoga jezika HFD-a u suradnji s Institutom za novu evangelizaciju „ Sv. Ivan Pavao II.“ u Osijeku. To je četvrto predavanje u okviru najavljenoga osječkoga kruga predavanja o kulturi hrvatskoga jezika pod nazivom Jezikom do kulture.
Autoričinim je predavanjem ujedno predstavljena knjiga koja je plod njezina tridesetogodišnjega proučavanja književne djelatnosti u hrvatskim manjinskim zajednicama u Mađarskoj, Vojvodini, Austriji i Boki kotorskoj. Najvećim je dijelom riječ o izabranim inozemnim hrvatskim autorima iz europskoga susjedstva, koji su pretežito djelovali od tridesetih godina prošloga stoljeća do početka drugoga desetljeća ovoga stoljeća, a manjim dijelom knjiga govori i o piscima koji su stvarali krajem 19. te na samom početku 20. stoljeća. Izbor tema u knjizi s jedne je strane bio uvjetovan autoričinim istraživačkim interesima, a s druge strane potrebom da se skrene pozornost na književnike i književna djela koja se u Hrvatskoj često zaboravljaju ili se o njima općenito malo zna.
Autorica prof. dr. sc. Sanja Vulić dobitnica je brojnih nagrada za postignuća u istraživanju hrvatske književne riječi te za prinos međunarodnomu promicanju hrvatskoga jezika i kulture. Tako je i knjiga Neotuđeni u tuđini. Iz književnosti Hrvata u manjinskim zajednicama nagrađena 2024. godine Nagradom “Dubravko Horvatić“ Hrvatske kulturne zaklade.
Krug predavanja u Osijeku pod nazivom Jezikom do kulture
O stanju hrvatskoga književnoga jezika danas u domovini i izvan nje – uzroci i posljedice
Odjel za kulturu hrvatskoga jezika Hrvatskoga filološkoga društva na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku pokrenuo je krug predavanja o kulturi hrvatskoga jezika pod nazivom Jezikom do kulture.
U tom je nizu peto predavanje pripremila dr. sc. Sanja Vulić, sveučilišna profesorica u miru. Predavanje je naslovljeno: O stanju hrvatskoga književnoga jezika danas u domovini i izvan nje – uzroci i posljedice, a održano je 2. travnja 2025. u svečanoj dvorani osječkoga Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, koji je uz Hrvatsko filološko društvo suorganizator predavanja. Time se i spomenuti fakultet uključio u obilježavanje 75. obljetnice postojanja Hrvatskoga filološkog društva.
Predavačica je istaknula kako se u civiliziranim državnim i nacionalnim zajednicama normiranju književnoga jezika u pravilu posvećivala velika pozornost, a također i što dosljednijoj službenoj uporabi toga jezika na radnom mjestu, u nastavi, u sredstvima javnoga priopćavanja, ukratko u svim javnim službama. Takav je stav načelno bio neupitan. Ne tako davno poznavanje i uporaba književnoga jezika u javnosti bili su pokazatelji uljudbene razine pojedinca. Raspravljati se moglo kakav će taj normirani književni jezik biti, na čemu će se temeljiti i sl., ali ne i hoće li se uopće rabiti. Javne ustanove, škole, fakulteti, kazališta, sredstva priopćavanja bili su svojevrsni hramovi književnoga jezika. Uporaba toga jezika bila je vrlo jasno određena u odnosu prema kolokvijalnomu govoru, slengu, dijalektima, ali i u odnosu prema stranim jezicima, upozorila je prof. Vulić.
Dok su tisak i novine, radijski i televizijski programi bili vodeća sredstva priopćavanja, čuvale su se vrijednosti književnoga jezika kao neupitnoga kulturnoga dobra. Promjene se počinju događati pojavom interneta. Kako je internet preuzimao važniju ulogu kao sredstvo javnoga priopćavanja te postao sredstvo u jezičnom pogledu sve kaotičnijega govornoga i pismenoga izražavanja – tako se sve više srozavala razina znanja književnoga jezika mlađih naraštaja, a to je i svima starijima koji nisu svladali standardni jezik dalo „vjetar u leđa“ te su od vlastite neobrazovanosti postupno stvorili vrlinu. Tako je u novije vrijeme osobito moderna zamjena standardnoga jezika mjesnim govorima.
U predavanju se govorilo o raspadanju hrvatskoga standardnojezičnoga naglasnoga sustava, o kaotičnom stanju u pisanim tekstovima, posebice na brojnim mrežnim stranicama, o (ne)kulturi suvremenoga dopisivanja, o (ne)kulturi čitanja te o načinima na koji se nedvojbeno pozitivne ljudske vrijednosti, kao što su poznavanje vlastitih mjesnih (zavičajnih) govora i poznavanje stranih jezika, svjesno ili nesvjesno pretvaraju u pomoćna sredstva za zatiranje vlastitoga standardnoga jezika kao neupitne nacionalne kohezijske sile, a time i nacionalnoga identiteta. Predavačica je posebno upozorila na to kako se ti procesi iz domovine postupno prenose i u dijasporu, posebice u pojedine hrvatske manjinske zajednice.
Sve su navedene postavke u predavanju potkrijepljene konkretnim jezičnim primjerima.
O događanju je izvjestio i Glas Slavonije