Poštovani gospodine Predsjedniče Sabora!
Poštovani gospodine ministre!
Poštovani gospodine rektore!
Poštovana gospođo predsjednice Nacionalnog vijeća za znanost!
Hrvatsko filološko društvo kao strukovna udruga koja okuplja filologe u Republici Hrvatskoj, redovito izdaje osam časopisa i organizira brojne znanstvene skupove i kongrese, izražava duboko neslaganje i s načinom donošenja novoga Pravilnika, a posebice s klasifikacijom časopisa prema kojoj bi se trebali vrednovati znanstveni radovi u sljedećem razdoblju.
Do 11. ožujka 2013. Hrvatsko filološko društvo izdavalo je pet A1 časopisa filološke tematike (Govor, Jezik, Književna smotra, Suvremena lingvistika i Umjetnost riječi), što čini otprilike polovicu filoloških časopisa A1 kategorije u Republici Hrvatskoj, te je stoga u potpunosti zatečeno neprincipijelnom i neargumentiranom odlukom da se trenutačno niti jedan od tih časopisa (ali niti jedan drugi filološki časopis u Republici Hrvatskoj) ne smatra A1 časopisom jer se ne nalaze na famoznim INT1 i INT2 popisima indeksa ERIH. Na stranicama baze ERIH jasno je istaknuto kako ti popisi nisu zamišljeni kao bibliometrijske informacije u svrhu napredovanja kandidata u viša zvanja, potpore za istraživačke projekte i slično.
Novi Pravilnik nadalje „velikodušno” dopušta jedanput u tri godine proširivanje popisa „znanstvenih časopisa posvećenih istraživanju nacionalne baštine s najviše tri časopisa po polju u kojima se objavljuju znanstveni radovi”, a prednost će imati časopisi indeksirani u međunarodne baze (Current Contents, Web of Science, Scopus ili ATLA Religion Database). Paradoks postaje veći kada znamo da postoje filološki časopisi već sada indeksirani u nekoj od tih baza (konkretno dva časopisa HFD-a već jesu u nekoj od tih baza, ali eto nisu ni na INT1 niti na INT2 popisu!), ali da im sama prisutnost u bazama ne jamči buduće uvrštavanje u popise. Osim toga, novi Pravilnik predviđa da taj prijedlog sastavlja Područno vijeće za humanističke znanosti, a prihvaća ga Nacionalno vijeće za znanost. Moramo izraziti opravdanu sumnju da će se NVZ u prihvaćanju dopunskih popisa voditi utemeljenim i jasnim kriterijima te poštovanjem specifičnosti znanosti područja s obzirom da je i u donošenju ovoga Pravilnika Područno vijeće za humanističke znanosti grubo zaobiđeno.
Ministarstvo znanosti, obrazovanje i sporta ovim je pravilnikom također pogazilo svoju djelatnost financiranja knjiga, zbornika i časopisa (ali i znanstvenih skupova na kojima su se izlagali radovi koji su potom bili objavljivani u pisanoj formi). Propisujući uvjete kvalitete, kontinuirano podižući ljestvicu izvrsnosti, ta je djelatnost u konačnici rezultirala poboljšanjima u formalnoj i sadržajnoj kvaliteti humanističkih časopisa. Činjenica da isto tijelo koje godinama financijski i strukturno potpomaže izlaženje znanstvenih i stručnih časopisa (a Hrvatsko filološko društvo, napominjemo, izdaje čak osam takvih časopisa) preko noći samo ukida vrsnoću tih časopisa najbolje pokazuje kako pri osmišljavanju novoga pravilnika nije vodilo računa ni o kakvoj promišljenoj strategiji znanstvenoga razvoja. Zahvaljujući uredničkom i suradničkom trudu, stručnosti i ljubavi prema filologiji (što je dvostruka ljubav prema jeziku i književnosti) HFD-ovi časopisi stekli su svoj status, a ova proizvoljna i ishitrena odluka nije ništa drugo nego jedan veliki šamar svim uredništvima ovih časopisa od njihova osnutka do danas!
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta moralo bi, ako niti radi čega drugoga, onda radi vlastitog ugleda kao resornog ministarstva koje skrbi za znanstvenu djelatnost u Republici Hrvatskoj, povući ovaj sramotan Pravilnik te u dijelu koji se odnosi na humanističke znanosti, a posebice filologiju, uvažiti dosadašnja postignuća hrvatskih časopisa.
Naravno, osim problema časopisa tu je i problem nepoštovanja svih specifičnosti filološke struke, svjedoci čega smo nažalost bili i u prošlome Pravilniku. Umjesto da se na osnovi i pozitivnih i negativnih iskustava u razdoblju od 2005. uspostavi Pravilnik koji će biti poticajan za znanstvenu djelatnost u području humanistike i polju filologije, Nacionalno je vijeće za znanost humanistima i filolozima predalo dokument koji niti je poticajan niti je dobronamjeran. On nije elitistički niti je usmjeren ka znanstvenoj izvrsnosti, on je jednostavno neprimjeren. Humanisti i filolozi u Republici Hrvatskoj trebali bi po novome Pravilniku prestati biti promotori nacionalne kulture i tradicije te usmjeriti svoje znanstvene interese prema prehrambenoj industriji (ako slijedimo popis izdavača WASS-SENSE koji je nametnut kao mjerodavan za vrednovanje znanstvenih knjiga), ali Ministarstvo i Nacionalno vijeće za znanost zaboravljaju nažalost kako filolozi ne žive samo o kruhu nego upravo o riječi i zbog riječi.
Vjerujemo kako se nećete oglušiti na reakcije Hrvatskoga filološkog društva, Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu i ostalih članova akademske zajednice jer prepoznajete važnost očuvanja hrvatske znanosti i hrvatskih znanstvenih časopisa iz područja filologije (i radova napisanih na hrvatskom jeziku) unatoč nes(p)retnoj usporedbi radova objavljenih u znanstvenim časopisima s člancima u novinama. Očekujemo brzu odluku o povlačenju Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN 26/2013) kojom ćete hrvatskim filolozima i hrvatskoj znanosti vratiti poljuljano povjerenje.
U Zagrebu, 13. ožujka 2013.
Predsjedništvo Hrvatskoga filološkog društva