Sredinom pedesetih godina 20. st. (g. 1956.) formira se jedinstveno okupljalište lingvističke misli u Zagrebu, u početku nazvano Krug mladih slavista, no ubrzo se na njega počinje referirati nazivom Zagrebački lingvistički krug – Krug.
Mladogramatičarsko nasljeđe docirano na Fakultetu poslužilo je utemeljiteljima kruga, prof. Radoslavu Katičiću i prof. Bulcsú Lászlóu, kao dodatni motiv da na Krugu inspiriraju prve generacije strukturalista, fonologa i funkcionalista, te da u Hrvatskoj zažive i slobodno promiču druge novije svjetske lingvističke pravce i metode (Hjelmsljevu glosematiku, Sapir-Worfovu etnolingvistiku ili Bloomfieldov behaviorizam).
Poveznica na Facebook grupu.
Od samoga početka avangardna izlaganja i rasprave mladih profesora (L. Spalatin, Ž. Bujas, S. Babić, P. Tekavčić, M. Muljačić, K. Pranjić, M. Moguš, P. Guberina, V. Vinja, A. Menac, R. Filipović, D. Kalogjera i dr.) uvodila su i ‘krštene’ mlade studente lingvistike u modernu lingvistiku sukladnu suvremenim jezikoslovnim strujanjima. U duhu Kruga, mijene se u već razbuktaloj lingvistici očituju i u varijetetu rasprava vođenih kroz mlađu povijest Kruga (jezične tehnologije, dvojezičnost, standardologija, leksikologija, dijalektologija, tipologija, sociosemiotika, kognitivna lingvistika, minimalizam i dr.). Uz izlaganja profesora prvo s novootvorenog zadarskog sveučilišta (D. Brozović, F. Mikuš i Ž. Muljačić) a kasnije i ostalih hrvatskih sveučilišta, na Krugu su nezaobilazna predavanja i stranih gosta lingvista (G. Corbett, H. Cuyckens, G. Holzer, J. Nichols, D. Petit, K.-U. Panther, O. Soutet, R. Van Valin, S. Zimmer, i dr.) oplemenjivala zagrebačku lingvistiku svjetskim strujanjima. Zagrebački lingvistički krug vršeći tako najveći utjecaj na mlade lingviste kao i na moderno u lingvistici (po)stoji kao institucija koja se može mjeriti sa snagom Fakulteta. I do danas je Krug svojim područjem djelovanja i redovitim održavanjem utorkom u 19:15, pod jednogodišnjim mandatom mladih novaka, te budnim okom stalnoga člana prof. László-a, ostao jedini stalni forum za lingvistiku izvan Fakulteta.
Početkom šezdesetih godina 20. st. začetnici suvremena lingvističkoga promišljanja okupljeni oko Zagrebačkoga lingvističkoga kruga pokreću najvažniji hrvatski lingvistički časopis ‘Suvremena lingvistika‘, koji je (osobito u svoja prva četiri broja) ponajprije služio potrebama nastave lingvistike na fakultetu.